Inflacija i recesija pojmovi su koji se u zadnje vrijeme sve češće spominju. Sve je komentirala Maruška Vitez s Ekonomoskog instituta.
“Infacija je dobrim dijelom psihološki fenomen. Ako se očekivanja o povećanoj inflaciji u budućnosti ugrade u nove ugovore o plaćama i nabavkama materijala za poduzeća, onda dobivamo inflacijsku spiralu koju je jako teško obuzdati bilo čime, pa i kamatnim stopama”, rekla je Vizek za Dnevnik Nove Tv.
Dodala je da recesija ipak nije toliko psihološki fenomen. “Kod nas doista o recesiji nema ni govora, svi naši visokofrekventni pokazatelji, od industrije do trgovine na malo i građevine rastu u drugom tromjesečju između dva i pet posto u prosjeku, pa do ukupnog prometa u uslužnim djelatnostima, sve raste.”
Na pitanje što će biti dogodine, kazala je kroz smijeh: “A gospodine Bago, nemamo staklenu kuglu. Izvjesno je da će situacija biti lošija no što smo ju dosad predviđali. Ako rast kamatnih stopa u eurozoni bude izraženiji, tada možda možemo i očekivati recesiju.”
Na pitanje zašto se kamate dramatičnije ne povećaju te se tako pokuša obuzdati inflacija, odgovara: “Američka središnja banka ima zasad najagresivnije povećanje kamatnih stopa u modernoj povijesti. Europska središnja banka nema tako čistu situaciju, jer u europskoj monetarnoj uniji ima jako puno vrlo ekonomski različitih zemalja članica i ne možete tako jednostavno provoditi bilo kakvu monetarnu politiku, pogotovo onu koja je stroža.
Problem su zaduženije zemlje članice, one na jugu europske monetarne unije, a bit ćemo problem i mi kada uđemo, jer povećanjem referentnih kamatnih stopa monetarne politike automatski se povećavaju i kamatne stope na zaduženja države, građana i poduzeća, svih zemalja članica europske monetarne unije, a pogotovo onih koje su u ekonomski lošijem stanju i zaduženije.”
Što se tiče uvođenja eura, kaže: “Evo, za ovo kratkoročno razdoblje je zapravo ispalo dobro, jer Europska središnja banka osmislila je novi mehanizam – mehanizam zaštite prijenosa, kojim će zapravo braniti od pretjeranog rasta kamatnih stopa upravo one zemlje koje su najzaduženije. Opet nam se događa situacija da zbog činjenice da smo najslabiji ili najzaduženiji, iz europskih instrumenata dobivamo – više. To nam se dogodilo i s planom oporavka i s monetarnom politikom”, kazala je Vizek.