Marijana Petir: ‘Beljak uništava duh HSS-a, a Ministarstvo uprave nije reagiralo na nepravilnosti’

screenshot

Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir u intervjuu za Dnevno.hr progovorila je o aktualnim društveno-političkim temama.

Bliži se kraj vašeg mandata u EU parlament. Imate li kakve daljnje planove? Gdje se dalje vidite u politici? 

Otkada sam 2014. godine izabrana kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu s gotovo ukupno 43.000 glasova, usmjerena sam na teme koje su usko vezane uz dugogodišnja područja mog prethodnog političkog rada i djelovanja kako bih uz dobro poznavanje tih tema, a koristeći mehanizme koji mi stoje na raspolaganju, osigurala pomak nabolje. Moja područja djelovanja u prvom se redu odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj, vladavinu prava i ravnopravnost spolova te energetiku i okoliš. Članica sam Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i jednakost spolova te Izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU – Makedonija, a zamjenska sam članica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Izaslanstvu za odnose s Izraelom te Izaslanstvu u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran. Sa sigurnošću mogu reći da se i dalje vidim kao pripadnica najjače europske političke opcije – Europske pučke stranke s čijim članovima iz različitih država zemalja, kroz kvalitetnu suradnju i njegovanje dugoročnih odnosa, sudjelujem u kreiranju bolje budućnosti Hrvatske unutar Europske unije.

Što biste izdvojili kao neke svoje najveće uspjehe u Parlamentu? Na što ste posebno ponosni? 

Od početka svog mandata u Europskom parlamentu odlučila sam da ću se jasnim i snažnim glasom zalagati za razvoj hrvatskog sela i dobrobit malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, zaštitu okoliša te promociju tradicionalnih i općeljudskih vrijednosti. Teško mi je izdvojiti jednu koja mi je najdraža, jer svaka inicijativa koja pomogne barem jednom hrvatskom građaninu ispunjava me ponosom i zadovoljstvom, a u ove četiri i pol godine bilo ih je prilično mnogo. Rezultati i pomaci koje sam postigla, a iznad svega podrška naših građana i povjerenje koje mi svakodnevno iskazuju kao svojoj zastupnici čine me osobito ponosnom te mi daju motiv da se i dalje borim za njihovu dobrobit. Nema ljepšeg osmijeha od osmijeha na licima roditelja za koje sam izborila europske subvencije kako bi njihova djeca u osnovnim školama dobila zdrave obroke mlijeka, voća i povrća s naših OPG-ova niti ljepšeg osjećaja od osjećaja sigurnosti za proizvođače jabuka i mandarina za koje sam izborila obeštećenje na EU razini nakon što je ruski embargo pogodio poljoprivredni sektor a oni su zahvaljujući tom novcu koji su dobili, svoje proizvode mogli podijeliti besplatno najpotrebitijima. Jednako tako, kao članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj založila sam se za potpore mljekarskom sektoru kao i formiranje kriznog fonda za poljoprivedu, a osim toga jedina sam hrvatska zastupnica ambasadorica izbora za najboljeg mladog poljoprivrednika kojim potičem kreativnost i inovativnost mladih snaga u razvijanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ujedno, moje izvješće o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima, kao članice Odbora za prava žena i jednakost spolova, prvo je izvješće koje prepoznaje izniman doprinos koji žene ostvaruju u ruralnim područjima naglašavajući njihovu multifunkcionalnu ulogu jer se seoske žene brinu o obitelji, čuvaju tradiciju i okoliš, rade u poljoprivredi, proizvode hranu i neprocjenjivo su vrijedne za svoj OPG, razvoj poduzetništva, održivi i cjelokupni gospodarski razvoj. Također, kao članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane izborila sam izuzeće za hrvatske šume koje su bile pod okupacijom tijekom Domovinskoga rata i čiji se doprinos u smanjenju emisija stakleničkih plinova ne bi računao jer mi u to vrijeme s njima nismo mogli gospodariti. Bez ovog izuzeća drvno-prerađivački sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 % etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama te Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice. Pored navedenog, aktivno sam sudjelovala oko rješavanja problema sa Slovenijom oko pitanja registracije Terana i Varaždinskog zelja kao proizvoda zaštićene izvornosti, a na moju inicijativu u Hrvatskoj je donijet Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Sve su ovo važni doprinosi tijekom mog mandata na koje sam osobito ponosna, a koje je prepoznala i Europska udruga državnih šuma (EUSTAFOR). Ova središnja europska asocijacija za šumarstvo me na prijedlog Hrvatskog drvnog klastera nominirala za nagradu za najbolje europarlamentarce u kategoriji poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva (MEP Award) cijeneći doprinos koji sam uložila oko rješavanja problema razminiravanja šuma u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, tretiranja biomase kroz regulativu o obnovljivim izvorima energije te uporabe i korištenja šumskog zemljišta.

U Hrvatskoj ste prepoznatljivi i kao neupitni borac za prava hrvatskih poljoprivrednika, kako po Vama danas stoji hrvatska poljoprivreda, jesmo li napravili ikakve značajne iskorake? 

Kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu te članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj u posljednjih sam 5 godina svoj rad usmjerila u osiguravanju boljih uvjeta za naše poljoprivrednike, pri čemu je izuzetno važna svakodnevna komunikacija koju s njima njegujem kako bih redovno bila upućena u stanje na terenu te kako bih mehanizmima koji su mi na raspolaganju izborila za njih najučinkovitije mjere. Značajni pomaci su napravljeni u području osiguravanja većih izdvajanja za mlade poljoprivrednike s prethodnih 50.000 na sada 100.000 eura u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike te se nadam da će ovo biti jedan od razloga koji će utjecati na njihovu odluku da ostanu na djedovini i očevini. No, novac sam po sebi neće biti dovoljan da osigura željeni prosperitet ako se ne riješi pristup poljoprivrednom zemljištu, povoljnim kreditima i jednakopravnom položaju na tržištu, odnosno ako hrvatska Vlada ne iznađe adekvatna rješenja za sve izazove s kojima se suočavaju mladi poljoprivrednici. Najveći problem za njih je nepoštena trgovačka praksa  i zato sam potaknula donošenje zakonske regulative u Hrvatskoj, a problem sam podigla i na europsku razinu te sam s kolegama u Odboru za poljoprivredu potaknula donošenje Direktive o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse što je sada u proceduri. Pored navedenog, potrebno je i ojačati ulogu žena u poljoprivrednim gospodarstvima. Naime, samo 30% vlasnica poljoprivrednih gospodarstava su žene. Participacija žena u povlačenju sredstava iz programa ruralnog razvoja je niska, a niti jedna država članica nije do sada uspostavila tematski potprogram za žene u ruralnim prostorima kakav postoji za mlade poljoprivrednike. Njihov rad je “nevidljiv” i zbog toga žene u ruralnom prostoru nemaju adekvatna socijalna prava koja inače proizlaze iz priznatog rada. Potrebno je povećati broj žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstva i omogućiti državama članicama da mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi posebne uvjete za financijske instrumente koji se odnose na poboljšanje položaja žena u ruralnim područjima i njihovih poslovnih mogućnosti.

Kako komentirate rad aktualne Vlade? U kakvim ste odnosima s gospodinom Plenkovićem? 

S gospodinom Plenkovićem imam korektnu komunikaciju, no evidentno je da se nedavno objavljenim rastom BDP-a od 2,8% u trećem tromjesečju umanjuju realni problemi s kojima se naša država suočava. Prema najnovijim podatcima Eurostata koji uključuju i 2017. godinu, 348 000 radno sposobnih građana, a među kojima je nešto više od 60 tisuća visokoobrazovanih, iselilo se dosad iz Hrvatske u druge članice Europske unije. To Hrvatsku smješta na treće mjesto po broju radnika (20 do 64 godine) koji su radili izvan svoje domovine u 2017. pri čemu je na prvom mjestu Rumunjska, a zatim Litva. Ovaj podatak trebao bi nas sve zabrinuti, a on upućuje da je nužno stvarati društvo jednakih mogućnosti te zaustaviti svaki klijentelizam i omogućiti da sposobnost i izvrsnost nadvladaju stranačku ili bilo koju drugu podobnost te da mladima trebamo dati perspektivu kako bi ostali u Hrvatskoj. Voljela bih da hrvatska Vlada više ne odgađa rješavanje ovog gorućeg problema koji se više ne može i ne smije ignorirati.

Što kažete na današnji HSS? 

Krešo Beljak je uspio stranku koja je imala gotovo 40 000 članova srozati na svega njih par tisuća jer je prvo eliminirao stotinjak najuglednijih ljudi u stranci koji su dobivali izbore, a potom je velik broj ljudi i napustio stranku. Često me zovu članovi stranke koji su izuzetno nezadovoljni sa smjerom u kojem HSS ide, no izmjenom Statuta Krešo Beljak je sebi osigurao faraonske ovlasti, a Ministarstvo uprave nažalost do sada nije reagiralo na sve nepravilnosti. Krešo Beljak uništio je duh koji je Radić udahnuo HSS-u, mijenja vrijednosti na kojima stranka počiva i koje članstvo živi te će u povijesnim zapisima Beljak biti zapisan kao najgori predsjednik u povijesti jedne od najstarijih hrvatskih stranaka.

Jedna od tema o kojoj se u javnom prostoru govori posljednjih tjedana jest i migrantska kriza. Koje je vaše stajalište o toj temi? 

Cjelokupnim procesom migracija upravljalo se na potpuno pogrešan način. Umjesto da se problem rješavao na mjestu njegova nastanka, a zbrinjavanje ljudi u najbližem susjedstvu, problem je preseljen na europsko tlo što je potaknulo nove migracije. Smatram da je svima onima kojima je život u opasnosti potrebno pružiti prioritetnu pomoć, uz nužnost istovremenog stvaranja gospodarskih, socijalnih i političkih preduvjeta kako bi svi mogli ostati živjeti u svojoj domovini.

 A demografski problemi, vidite li način na koji to riješiti?

Demografska krvna slika Hrvatske je poražavajuća. Potrebno je omogućiti da sposobnost i izvrsnost nadvladaju stranačku ili bilo koju drugu podobnost, odnosno potrebno je našim građanima dati perspektivu kako bi ostali u Hrvatskoj. Boljoj demografskoj politici svakako bi doprinijela i kvalitetnija ravnoteža između obiteljskog i poslovnog života te intenzivno radim na poticanju donošenja zakonodavstva koje će osigurati održivo i dostojanstveno radno vrijeme, te barem jedan slobodan dan u tjednu. U tom kontekstu svoje napore ulažem u osiguravanje slobodne nedjelje za sve zaposlene, a istraživanje koje sam provela u suradnji s agencijom Medianet sukladno kojem 90% Hrvata želi slobodnu nedjelju kao i svakodnevni dijalog koji kao zastupnica u Europskom parlamentu vodim s hrvatskim građanima, podupirateljima inicijative slobodne nedjelje pokazuju mi ispravnost odluke za koju ću se i dalje nastaviti svesrdno boriti.

 Kako gledate na rad hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu? Jeste li zadovoljni onime što ste svi skupa postigli? 

Postignuća i napredovanja uvijek valja uspoređivati u odnosu na samog sebe i projekciju u odnosu na to gdje smo bili prije, a gdje smo sada. Sretna sam i ponosna kada pogledam unatrag i osvrnem se na napore i postignuća koje sam kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, uz podršku mojih kolega uspjela izboriti za naše građane, a iznad svega za našu zemlju. Boriti se svim snagama za interese naših građana za mene predstavljaju svakodnevni imperativ za koji smatram da ga svaki zastupnik/ca u Europskom parlamentu treba imati ukoliko želi obavljati ovu iznimno važnu funkciju.

 Svojedobno ste govorili u Parlamentu o sigurnosnoj situaciji u BiH, nakon čega su uslijedile brojne reakcije. Kako danas gledate na stanje u toj zemlji, ali i na položaj hrvatskog naroda osobito nakon što su prošli izbori? 

Situacija u Bosni i Hercegovini je više nego zabrinjavajuća. Nedavno održani izbori i nepoštivanje Daytonskog sporazuma imali su za posljedicu pokretanje rasprave na Vijeću za vanjske poslove, a Hrvatska treba inzistirati da se zaustavi kršenje prava Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda. Nedopustivo je da Hrvati kao konstitutivan narod ne mogu sami birati svog člana Predsjedništva BiH. Stoga sam podnijela dvanaest amandmana i supotpisala još dva na Izvješće o Izvješću Komisije o Bosni i Hercegovini za 2018. godinu. Kolege u Europskom parlamentu itekako su svjesni da institucionalni i pravni okvir BiH nije zadovoljavajući niti održiv. Parlament je već pozivao na reviziju Daytona temeljem zahtjeva koje sam i ja osobno podnijela kao i drugi hrvatski kolege eurozastupnici koji su podnosili slične amandmane, te je razmatranje načela federalizma u BiH stajalište Europskog parlamenta. I Parlament i Vijeće i Komisija jedinstveni su u želji za stvaranjem funkcionalne države i provođenjem reformi jer svi želimo europsku budućnost BiH, no prepreke tome dolaze iznutra podržane nekim subjektima izvan Europske unije.

 I na koncu, možete li opisati kako izgleda jedan Vaš dan u Parlamentu. Je li naporno? Uspijete li se i na koji način relaksirat? 

U Parlamentu sam najčešće od ponedjeljka do četvrtka, dok je petak rezerviran za boravak u Hrvatskoj. Moj prosječan dan u Parlamentu izgleda tako da se probudim oko 6.30 sati i  u Parlament dolazim oko 7.30. Provjerim ima li nešto što treba hitno riješiti za taj dan i onda najčešće odlazim na sjednicu nekog od odbora kojega sam članica. Sjednice uglavnom počinju u 9 sati i traju s jednom pauzom do 18.30. Nakon toga imam sastanke koje u toj pauzi nisam stigla održati i pripremam se za rasprave što obično traje do 22.30. Kada traje plenarno zasjedanje rijetko završavamo prije ponoći. Tjedan prije plenarne sjednice održavaju se i sastanci radnih grupa i političkih grupa, pa se često dogodi da trčim s jednog odbora na drugi, ili na grupu ili na neki sastanak. Ako pripremamo izvješće ili neki zakonodavni akt, onda tih sastanaka bude mnogo tijekom dana pa je potrebno i njih uskladiti s ostalim obvezama. Tu su naravno i različite konferencije, grupe posjetitelja koje vas žele pozdraviti… Niti jedan dan nije isti, ali svaki je vrlo dinamičan i zahtjevan.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI