Marić kaže kako se stvaraju uvjeti za kvalitetnu implementaciju nekoliko jakih, nacionalnih, prepoznatljivih projekata

Goran Mehkek/CROPIX

Europski će fondovi Hrvatskoj u idućih sedam godina omogućiti priliku za razvoj kakvu dosad nije imala. Na raspolaganju nam je više od 22. milijarde eura – od toga je oko deset milijardi predviđeno za oporavak nakon pandemije.

No kako bi se sav taj novac slio u našu blagajnu preduvjet je izraditi plan. Nacrt tog dokumenta Europska komisija očekuje do listopada.

Fond za oporavak EU težak je 750 milijardi eura. Svi se slažu da Hrvatska sa dobivenih 10 milijarde eura mora brzo iskoristi dobivenu priliku.

“Naša osnovna ideja je da se na nacionalnoj razini stvaraju uvjeti za kvalitetnu implementaciju nekoliko jakih, nacionalnih, prepoznatljivih projekata. Također, ne zanemarujemo regionalni razvitak i ravnomjerni regionalni razvitak, kao jedan od postulata kojima se vodimo,dakle lokalna razina. Ali, isto tako i segment privatnog poduzetništva”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Na jesen počinju konzultacije u EU-u o pripremljenim projektima, a do travnja iduće godine sve zemlje bi trebale bi imati razrađene investicijske aktivnosti vezane uz Plan oporavka i otpornosti.



“Uz pomoć tog kapitala možemo kompenzirati i određenja rasterećenja poduzetnicima i ojačati cjelokupno gospodarstvo”, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.

Stručnjaci napominju da je nužno pojednostavniti pravila vezana za pripremu i provedbu projekata, odnosno državna administracija morala bi biti učinkovitija.

“Moramo usvojiti strateški okvir koji se odnosi na EU fondove prije svega nacionalnu strategiju Hrvatska 20-30 koja će reći gdje želimo biti 2030. godine, operativne programe koji će reći što će se to financirati”, kaže Arijana Vela, stručnjakinja za EU Fondove.

Nužno je i educirati korisnike europskih fondova koji su zbog nebitnih administrativnih pogreška gubili projekte. Unija prije svega podržava digitalne i ekološki prihvatljive projekte.

“Mi nažalost jako puno sredstava iz EU Fondova smo iskoristili za male sitne aktivnosti od jedog daha, godinu dvije učinaka a nekakva pokretanja, novih investicija, nove proizvodnje, osposobljavanje ljudi za ulazak u takve procese mi nismo radili”, rekla je Marijana Ivanov, Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Iz EU-a posljednje tri godine županije su za projekte ugovorile više od 60 milijardi kuna. Po ukupnom iznosu povučenog novca prednjače Grad Zagreb te Dubrovačko-neretvanska županija.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI