Na 239. tematskoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) održanoj u srijedu u Zagrebu zaključeno je kako problem povećanja cijena goriva “nije moguće riješiti uplitanjem Vlade u cijene”.
No, treba zaštiti one subjekte čije cijene nisu elastične i nisu u stanju prebaciti ih na stanovništvo. U nekim problemima može pomoći država jer 27 posto građana ima jako niska primanja, rekao je nakon sjednice GSV-a sindikalista Vilim Ribić za N1.
“Jedno je dizanje minimalne plaće, zatim dizanje doplatka za rast cijene energenata i treće je porezna intervencija vlade. Ja sam danas rekao, ima jedan zgodan primjer, ako odete na tržnicu pa vidite cijene kestena, bila kestena je oko 50 kuna, a prije je bila 25 kuna. A vi odete na Sljeme pa imate kestene besplatno, a vi imate očekivanja ljudi koji prodaju kestene”, istaknuo je.
‘Napravili smo analizu kretanja cijena’, rekao je Marić
Na situaciju se osvrnuo i ministar financija Zdravko Marić koji je rekao da situacija zahtijeva koordinirani pristup.
“Radili smo kompletnu analizu kretanja cijena, koji su glavni uzroci inflacije na globalnom tržištu i to je potražnja. Više je nego očigledno kako su krenuli signali, pojedini artikli su u situaciji da je došlo do nestašica. Značajan je porast i transportnih troškova. Današnja razina cijene nafte nije povijesno najviša razina. Cijena na globalnim tržištima je prelazila i 140 dolara po brentu, a sad je 80 i nešto”, naglasio je ministar financija.
Govorio je o tzv. plivajućim trošarinama i na koji način se formira cijena goriva.
“Na nekim od idućih sastanaka će biti i HNB, njihov glavni cilj je čuvanje cijena. Ja bih govorio malo o brojkama. Što se tiče dizela i benzina, došli smo u situaciju da nije prvi put ali je rariretno, da je cijena dizela nešto malo viša od benzina. Imamo četiri komponente koje utječu na cijene: cijena sirovine po kojoj se nabavlja, trošarina iz koje se plaća u proračun – zdravstvo, mirovine, plaće, jedan namjenski dio to je ukupno 1,20 lipa, za ceste, za autoceste i za željeznicu, zatim marža distributera, i na kraju PDV”, rekao je Marić.
Kada se analizira trenutna cijena, prema Marićevim riječima, sirovine su oko 3,9 kuna u litri.
“Imamo višu trošarinu za benzin nego za dizel, iza toga stoji što je veliki broj gospodarskih vozila pogonjeno dizelom, 3,86 za benzin u odnosu na 3,06 kuna za dizel, imamo maržu i PDV ovih 80 lipa je kompenzirano u korist distributera. Marža je za benzin 1,4, a za dizel 2,18”, naglasio je Marić.
“Cijena nafte nije povijesno najviša, iako je 11,40 povijesno najviša cijena u maloprodaji”, rekao je ministar ne spomenuvši u kojem bi trenutku država mogla reagirati i eventualno intervenirati.
‘Zaštititi one s najnižim primanjima’, rekao je Aladrović
Na cijene goriva osvrnuo se i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
“Postotak onih koji se nalaze u siromaštvu, na razini socijalne deprivacije ili su na granici siromaštava je 18,4 posto. Tu smo u nižem dijelu Europske unije”, rekao je.
Napomenuo je kako su na sjednici usuglasili stavove, identificirali probleme i traže adekvatno rješenje.
“Jedna od kratkoročnih mjera bi bila podizanje minimalne plaće, činimo sve što možemo da bismo one koji su u riziku od siromaštva zaštitimo. Kada govorimo o kontekstu plaća, na one s nižim dohotkom utječe porast cijena jače. Podizali smo iznose minimalnih plaća i proteklih godina, logično je da idemo na podizanje. Do 30. listopada Vlada bi trebala donijeti tu odluku”, rekao je Aladrović.
Dodao je kako je prerano govoriti o tome koliko će se povećati minimalna plaća.
“Mi smo se u programu Vlade obvezali da će do kraja mandata biti na 4250 kuna neto i to ćemo dostići”, istaknuo je Aladrović.