Jedno od prvih obećanja novog šefa zagrebačkog SDP-a Viktora Gotovca u trenutku kada je preuzimao čelnu poziciju u lokalnoj organizaciji Partije bilo je ono da će vratiti Trg maršala Tita.
Ono što je najavio, nećak Zdravka Mustača ovih je dana realizirao pa je inicijativu za vraćanje Trga maršala Tita formalno uvrstio u proceduru te bi se tako pod palicom platforme Možemo trg na kojem je Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ponovno mogao zvati po maršalu.
No ideja se tek treba raspraviti među koalicijskim partnerima koji sve teže pronalaze zajednički jezik, već dugo zagrebački socijaldemokrati tvrde da su nezadovoljni načinom na koji ih tretiraju kolege iz platforme Možemo, kojom rukovodi gradonačelnik Tomislav Tomašević. Da odnose unutar koalicije treba redefinirati, nedavno je javno upozorio i sam Gotovac, koji prema nekim tezama iz gradskih kuloara u ovu priču sa SDP-om ulazi s dva vrlo važna cilja.
Dugoročni planovi, rušenje Grbina
Prvi mu je cilj destabilizirati Možemo i time ojačati utjecaj svoje stranke, a onda i svoj osobni utjecaj, a kada taj cilj realizira, na redu je rušenje Peđe Grbina i preuzimanje SDP-a. Do tih ciljeva dug je put, prije toga putovanja zagrebački ljevičari morat će se usuglasiti o Josipu Brozu Titu i njegovu trgu, koji je pod pritiskom svojih nekadašnjih koalicijskih partnera nevoljko uklonio pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić udovoljavajući zahtjevima Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića.
Treba napomenuti da je na čelu gradskog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova bivša saborska zastupnica Rada Borić, s tim da treba imati na umu i to da će i za povratak Titova trga biti potrebno ispoštovati proceduru koja podrazumijeva uvrštavanje prijedloga u Fond imena, nakon čega se provodi rasprava na Odboru za imenovanja.
Idući korak je Vijeće za gradske četvrti, a na koncu i Skupština grada Zagreba, koja bi trebala donijeti finalnu odluku. Iako Borić načelno nema ništa protiv povratka Titova trga u središte Zagreba, u Možemo tom Gotovčevom idejom nisu oduševljeni. U Tomaševićevu timu uvjereni su kako s takvim potezima treba biti oprezan te tvrde da se gradonačelnik dosad već previše ideološki izložio i navukao na sebe bijes dijela građana pa smatraju da ne bi bilo loše pričekati s povratkom Titova trga.
Upućeni svjedoče da su se i zbog same procedure nedavno žestoko posvađali Rada Borić i Viktor Gotovac, koji je inzistirao na povratku Titova trga, dok mu je Borić predbacila da je on pio kave dok je ona prosvjedovala protiv uklanjanja Trga maršala Tita. Sada pak, prema riječima Tomaševićevih suradnika, Gotovac na ovoj temi nastoji poentirati te tako vratiti svoju stranku u sedlo, što u Možemo ne smatraju ispravnim, dok s druge strane u SDP-u ne smatraju ispravnim način na koji se Možemo postavio prema njima i njihovu novom predsjedniku. Obrazloženjem prijedloga na temelju kojega SDP inzistira na povratku Titova trga u Možemo nisu oduševljeni, no u SDP-u kažu da je prijedlog detaljno razrađen na čak pet stranica.
Na prve dvije stranice socijaldemokrati su popisali zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj, u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, dok se na posljednje tri stranice iznosi Titov životopis. U prvim rečenicama Gotovac progovara o Titovim zaslugama pozivajući se na povjesničare, intelektualce i političare te citira Miroslava Krležu i pokojnog predsjednika Franju Tuđmana. Prema Gotovčevim tezama, Tito je “majci domovini vratio sve njene otrgnute gradove, otoke i pokrajine: prije svega Dalmaciju s Lastovom i najslavnijim gradom naše prošlosti Zadrom, zatim Kvarner s Cresom, sa svim otocima i Rijekom i na koncu staru, glagoljašku našu Istru koja je na to ujedinjenje čekala stoljećima”.
Isticanje zasluga
Uz to se ističe i njegova politika, kao i uloga u Drugom svjetskom ratu, pri čemu se naglašava da je Tito bio jedan od najvećih europskih dužnosnika i nakon Drugog svjetskog rata, pritom je bio komunist, marksist i vrlo pragmatičan političar koji je želio ostvariti ravnopravnost hrvatskog naroda u okviru Jugoslavije, a želio je i da ta Jugoslavija bude ravnopravna u odnosu na SSSR, odnosno Staljina.
“Ovdje se radi o vrijednosti zasluga Josipa Broza kao vođe antifašističkog pokreta koji je doveo Hrvatsku na pobjedničku stranu u Drugom svjetskom ratu i koji je s pozicije suverenizma zaokružio područje RH i osigurao temelje državnosti koje su branitelji u Domovinskom ratu ostvarili. Dakako, uz sve vrijednosti dolaze i negativne strane za koje mislim da su poznate, ne treba ih posebno spominjati. No kada se dobiva neki trg, ili toponim, dobiva se za zasluge, a ne za greške”, rekao je Gotovac, dodajući da je Tito brend i za turiste koji dolaze u Zagreb jer se po njemu prepoznaje dio naše, ali i dio svjetske povijesti.
Iako u Možemo ne negiraju te zasluge, nisu zadovoljni time što je Gotovac taj koji ih ističe i koji preko Tita vrši pritisak na njih izazivajući tenzije u koaliciji koja je ionako prilično nestabilna.