U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održala se u utorak svečana inauguracija novoga rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića.
Povorka prorektora, dekana i članova Senata, predvođena novim rektorom prof. dr. sc. Stjepanom Lakušićem i odstupajućim rektorom prof. dr. sc. Damirom Borasom, prošetala je u 11:30 sati, u skladu s protokolom, od zgrade Sveučilišta u Zagrebu do zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta.
Posljedično, kratkotrajno je obustavljen promet na sjevernoj strani Trga Republike Hrvatske. Svečanost inauguracije započela je u 12 sati intoniranjem himne, a uslijedio je pozdravni govori visokih uzvanika.
Pozdravni govor održao je predsjednik Republike Zoran Milanović poručivši da ovo nije privatno sveučilište, nego jedan od instrumenata hrvatske države.
“Moj prvi sraz sa sveučilištem bio je u mojoj 19 godini života kad sam izašao na jedan ispit i to iz Rimskog prava na prvoj godini kod profesora Borasa, koji je inače otac dosadašnjeg rektora. Ovo sveučilište je hrvatsko srce i mišić. Držimo do sebe i cijenimo sebe jer nismo uopće tako loši.
Ulaskom u EU nije stala povijest, mi se i dalje moramo boriti za sebe jer nama je jedino stalo do nas. Bez novca i ogromnih ulaganja nema tih kritičkih znanja. Jedino je nama stvarno stalo do ovog sveučilišta, kad kažem nama ne dijelim po boji ili etničkoj pripadnosti. Ovo sveučilište nije privatno sveučilište, ovo je jedan od instrumenata RH”, poručio je Milanović.
Govor su održali i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Vesna Bedeković, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs kao izaslanik predsjednika Vlade, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimir Neidhardt.
Nakon uvodnoga obraćanja duktora inauguracije prof. dr. sc. Bojana Baletića, dekana Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uslijedio je govor odstupajućega rektora prof. dr. sc. Damira Borasa. Potom je predao insignije Sveučilišta u Zagrebu novom rektoru prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću.
Zatim je nastupni govor održao novi rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. Svečanost je završila intoniranjem akademske himne Gaudeamus igitur.
Nekadašnjeg dekana Građevinskog fakulteta za rektora su izabrali članovi Senata u ožujku, u drugom krugu u kojem mu je protukandidatkinja bila Mirjana Hruškar. Službeno je na dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu stupio 1. listopada, a na toj dužnosti zamijenio je Damira Borasa, koji je dužnost rektora obnašao još od 1. listopada 2014.
Mandat rektora najstarijeg i najvećeg sveučilišta u Hrvatskoj po broju studenata, sastavnica, studijskih programa i zaposlenika traje četiri godine, odnosno do 30. rujna 2026.
Nikola Baketa, politolog s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, čija su istraživanja okrenuta građanskoj pismenosti i obrazovanju, u povodu objave rezultata na novoj svjetski relevantnoj i uglednoj rang listi Times Higher Education (THE), na kojoj su hrvatska sveučilišta doživjela najniži plasman do sada, osvrnuo se na rezultate hrvatskih sveučilišta.
Rekao je kako “hrvatska sveučilišta se ne trebaju opterećivati rezultatima svjetskih ljestvica jer nikada neće imati indikatore koji se za njih traže, ali moraju rješavati probleme na koje kritike godinama ukazuju bez obzira ulaze li u spomenuta vrednovanja”.
Na THE je rangirao 1799 sveučilišta iz 104 zemlje. Iz Hrvatske su na njoj Sveučilište u Splitu koje se pozicioniralo u skupini od 1001. do 1200. mjesta, Sveučilište u Zagrebu od 1201. do 1500. mjesta te Sveučilište u Rijeci u sljedećoj skupini od 1501. mjesta naviše, donosi Telegram.
Najveće hrvatsko sveučilište u daljnjem je slobodnom padu što se tiče poučavanja, istraživanja, transfera znanja i internacionaliziranosti sveučilišta, što su ključni indikatori koje ova ljestvica vrednuje.
“S druge strane postoje problemi na hrvatskim sveučilištima na koje se ukazuje godinama, a na kojima se nije radilo, bez obzira ulaze li oni izravno u vrednovanja, poput načina napredovanja nastavnika, raspodjele koeficijenata, i osobito integracije sveučilišta”, ustvrdio je Baketa.
Ovo je daleko najgori rezultat zagrebačkog sveučilišta u posljednjih pet godina na ovoj ljestvici. Istovremeno, naše najbolje rangirano sveučilište na ovoj ljestvici također pada od 2020. Još su 2020. bili rangirani između 601. i 800. mjesta, a 2021. između 801. i 1000. mjesta.
Na ljestvici se nalazi još i Sveučilište u Rijeci koje u odnosu na prethodnu ljestvicu također bilježi pad. Sada su svrstani u kategoriju 1500+ svjetskih sveučilišta, dok su prošle godine bili na 1201+.
Baketa konstatira kako “u Hrvatskoj fakulteti dobivaju sredstva po broju studenata i ovise o tome da bi mogli isplaćivati plaće, a ne ovisno o kvaliteti. Ovdje ispada da su studenti tu zbog funkcioniranja studija, a ne da su profesori tu zbog studenata”.
Riječ je ljestvici koja je ove godine rangirala 1799 sveučilišta iz 104 države, što je rekordno rangiranje na ovoj ljestvici po broju sveučilišta, s obzirom da su ove godine vrednovali 137 sveučilišta više nego lani.
Prema THE, najbolje svjetsko sveučilište sedmu godinu zaredom jest Sveučilište u Oxfordu, a drugo mjesto zauzima Harvard, dok se na treće s prošlogodišnjeg petog mjesta popeo Cambridge.
Također, zagrebački politolog upozorava da hrvatski znanstveni instituti, koji proizvode veliki dio znanja, ne pripadaju sveučilištima nego su pod Ministarstvom, i njihovi radovi također ne ulaze na rang liste, te podsjeća da su u Srbiji institute vratili pod sveučilišta da bi povećali citiranost.
Gledajući sveučilišta u državama u našem neposrednom okruženju, Beograd i Ljubljana nadmašuju najbolje rangirano hrvatsko sveučilište. Sveučilište u Beogradu i Sveučilište u Ljubljani nalaze se između 801. i 1000. mjesta THE ljestvice.
Sveučilište u Beču, koje često ističe resorni ministar Radovan Fuchs kada govori o smjeru koji priželjkuje za hrvatska sveučilišta, nalazi se na 124. mjestu ljestvice.
“Uz to, za upravljanje zagrebačkim sveučilištem je problem njegova veličina i geografska raspršenost. Kad bi fakulteti bili u kampusu, mogli bi više surađivati u provedbi zajedničke nastave. Riječko sveučilište je napravilo iskorak s funkcionalnom integracijom i puno je više radilo na tome da se fakulteti povežu i da budu ‘pravo’ sveučilište”, tvrdi Baketa.
Potvrđuje da način upravljanja posljednja dva mandata nije bio dobar te da se vodstvo Sveučilišta u Zagrebu manje bavilo kvalitetom, već više partikularnim interesima, pa sve to dolazi na naplatu kad se iskazuju rezultati na rang listama.
Baketa je zaključio kako “za unaprjeđenja rada sveučilišta zagrebački politolog smatra da treba povećati transparentnost rada, pogotovo na Sveučilištu u Zagrebu, proširiti bazu odlučivanja integracijom sveučilišta, i time stvoriti bolju atmosferu i preduvjete za uspjeh.”
Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić izjavio je da Sveučilište u Zagrebu “i nije u tako lošem stanju kako se čini na ljestvici”, i da je ono samo trebalo reagirati kako slika ne bi bila tako loša, jer “petina citiranih radova koja proizvedu članice ne pribrajaju Sveučilištu u Zagrebu zbog krivog potpisa, nenavođenja sveučilišta i sličnih razloga”.
Naveo je niz indikatora koji utječu na položaj sveučilišta i kazao da na tome treba raditi “država i svi zajedno”.
“Sveučilište mora biti ključni društveni čimbenik razvoja Hrvatske. Njegovim programom predviđen je savjet za gospodarstvo čija je uloga premošćivanje virtualnih prepreka između akademske zajednice i gospodarstva, koje bi pomagalo rastu BDP-a. Studenti kao središte sustava i nosioci sutrašnjice čine jezgru razvoja i djelovanja Sveučilišta u Zagrebu”, istaknuo je.
Rekao je i da će mu prioritet biti obnova zgrada svih fakulteta stradalih u potresu. Naime, nakon potresa u Zagrebu vodio je izradu važnih dokumenata za Vladu RH, pokrenuo je osnivanje Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo (HCPI) kao podružnice Građevinskoga fakulteta te je član Stručnoga savjeta RH za obnovu nakon potresa.
Lakušić na dužnost rektora dolazi kao redoviti profesor i dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, na kojemu je diplomirao i ostvario znanstveno-nastavničku karijeru. Hrvatskoj javnosti postao je poznat angažmanom na sanaciji potresa u Zagrebu i Banovini.
Znanstveni rad Stjepana Lakušića usmjeren je na područje željeznica, posebice na istraživanje konstrukcija tramvajskoga i željezničkoga kolosijeka, dinamičkoga utjecaja vozila na kolosijek, buke i vibracija na kolosijecima te elemenata pričvršćenja tračnice na podlogu.
Profesor Lakušić objavio je kao autor ili koautor 26 znanstvenih radova u međunarodnim i domaćim časopisima, 120 radova u zbornicima međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova te 35 poglavlja u knjigama.
Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, bio je urednik 13 knjiga te je glavni urednik časopisa Građevinar. Uz to, Lakušić je pokrenuo nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih i znanstveno-stručnih konferencija i događaja.
Njegov međunarodni znanstveni projekt Rubberised concrete noise barriers – RUCONBAR i inovativni proizvod koji je nastao u okviru toga projekta – apsorbirajuće betonske barijere za zaštitu od buke s recikliranom gumom ‒ RUCONBAR, nagrađeni su s više međunarodnih i domaćih nagrada u Belgiji, Hrvatskoj, Nizozemskoj, SAD-u i Švicarskoj.
Profesor Lakušić član je više strukovnih organizacija te član glavne skupštine Međunarodnog udruženja FEHRL (Forum of European National Highway Research Laboratories). Vodio je više domaćih i međunarodnih projekata, a posebno je uključen i u stručne poslove Katedre za željeznice Građevinskoga fakulteta.
