Zlatni jubilej izložbe Glagoljica

Jedinstvena i značajna izložba, koju Sveučilišna knjižnica čuva u svom prostoru, prati kronološki tijek razvoja pisma glagoljice i nastanka glagoljskih spomenika koji svjedoče o njegovom povijesnom kontinuitetu na području Istre i sjevernoga Jadrana, kolijevke hrvatske pismenosti

 

Sveučilišna knjižnica Rijeka prigodnom će svečanošću, koja će se održati 5. prosinca, u 12 sati, obilježiti zlatni jubilej kulturno-povijesne izložbe Glagoljica – 50. godišnjicu od njezina otvorenja 30. prosinca 1968. godine.
 

Ova jedinstvena i značajna izložba, koju Sveučilišna knjižnica čuva u svom prostoru, prati kronološki tijek razvoja pisma glagoljice i nastanka glagoljskih spomenika (kameni, rukopisni, tiskani spomenici i freske), koji svjedoče o njegovom povijesnom kontinuitetu na području Istre i sjevernoga Jadrana, kolijevke hrvatske pismenosti, na kojemu je pismenost prisutna gotovo tisuću godina – od ćirilometodske misionarske akcije u IX. stoljeću, do posljednjega svjedočanstva o upotrebi glagoljskog pisma u XIX. stoljeću.

Izložba Glagoljica svojevrsni je kulturni spomenik, ali i podsjetnik na ishodište hrvatskog jezičnog, kulturnog i nacionalnog identiteta.

U obilježavanju ove značajne obljetnice Sveučilišna knjižnica naglasak želi staviti na autore izložbe: prvenstveno akademika Branka Fučića, a zatim Vandu Ekl i Igora Emilija te na značaj otvorenja  izložbe u povijesnom kontekstu — povodom 25. godišnjice priključenja Istre, Rijeke i kvarnerskih otoka matici domovini, kojom prigodom je izložba i bila otvorena.



Svečanost se održava u sklopu u sklopu obilježavanja 45. obljetnice Sveučilišta u Rijeci i 385. obljetnice visokoga obrazovanja u Rijeci. 

 

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavit će tematski portal projekta Hrvatska glagoljica: digitalizacija građe i uspostava digitalne zbirke nazvan glagoljica.hr, i na njemu zastupljeno riječko glagoljaštvo.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica pokrenula je ovaj projekt u suradnji s hrvatskim znanstvenicima i baštinskim ustanovama, kako bi potaknula digitalizaciju glagoljskih knjiga i rukopisa iz hrvatskih i inozemnih ustanova te ih dala na uvid istraživačima, studentima, učenicima i široj javnosti.

 

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI