Ulomak oltarne grede iz Gornjeg Muća s natpisom u kojem se spominje knez Branimir, nije oštećen u potresu

Screenshot

Ulomak oltarne grede iz Gornjeg Muća s natpisom u kojem se spominje knez Branimir i 888. godina, temeljni je kamen nacionalne arheologije, i nije oštećen u nedavnome potresu u Zagrebu te je pohranjen u zaštitnu ambalažu, izvijestio je zagrebački Arheološki muzej.

Ulomak oltarne pregrade zaštićen je i pohranjen zbog mogućih naknadnih oštećenja prostora Muzeja u daljnim podrhtavanjima tla.

Arheološki muzej u Zagrebu obilježio je 2018. veliku obljetnicu – 1130 godina od davne 888. godine koja je uklesana uz ime kneza Branimira na ulomku oltarne pregrade pronađene u Gornjem Muću kraj Splita, dijelu nekadašnje starohrvatske crkve sv. Petra, izgrađene u vrijeme kneza Branimira, priopćeno je.

Tijekom 2018. upriličen je cjelogodišnji program pod nazivom “Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – 1130. obljetnica od godine uklesane uz ime kneza Branimira na oltarnu gredu iz Gornjeg Muća” koji je prepoznalo  Hrvatsko arheološko društvo (HAD) – krovna nacionalna udruga arheologa, pa je autoricama, kustosicama Maji Bunčić i Aniti Dugonjić, dodijelilo godišnju nagradu “Josip Brunšmid” u kategoriji popularizacije baštine.

Vrijednost spomenika brzo prepoznata, a oglasila su se i crkvena zvona

Vrijeme vladavine kneza Branimira (879. – 892.) često nazivamo “Branimirovom renesansom” jer tada veliki procvat dozeže izgradnja crkava i klesarska aktivnost.



Ulomak oltarne grede s natpisom pronašao je župnik don Mijo Jerko Granić u kolovozu 1871. u Gornjem Muću prilikom građevinskih radova na proširenju crkve sv. Petra Apostola. Shvativši ubrzo koju vrijednost spomenik nosi, zabilježen je i podatak da su se i crkvena zvona ubrzo oglasila obilježivši na taj način nesvakidašnji događaj.

Krajem 1872. spomenik je darovan i dopremljen u zagrebački Narodni muzej (Arheološki odjel) na čijem je čelu tada bio don Šime Ljubić, a Arheološki muzej u Zagrebu, kao njegov sljednik i danas ga čuva i izlaže te u njegovom cjelokupnom fundusu pripada među najvrjednije i najpoznatije muzejske eksponate.

Jedan je od najljepše sačuvanih ranosrednjovjekovnih klesarskih radova, koji uz to ima i iznimnu dokumentarnu vrijednost, ulomak je grede (arhitrava) oltarne pregrade koja se nalazila u predromaničkoj crkvi sv. Petra u Gornjem Muću. Spomenik izrađen od vapnenca sačuvan je u dužini od 87 centimetara, visine 27 centimetara i debljine 11 centimetara.

Greda je podijeljena u tri vodoravna polja. Gornje je polje ukrašeno kukama nagnutim udesno (dvanaest sačuvanih), a srednje troprutim prepletom u motivu tzv. pereca. Ispod ukrasa, u donjem polju smješten je posvetni latinski natpis koji se nastavlja i na donjoj površini grede i glasi:

“… BRANIMIRI ANNORUM CHRISTI SACRA DE VIRG/ine/ CARNE/m/ VT SVMPS/it/ S/acrum/ DCCCLXXX ET VIII VIQUE INDIC/tione/
… U vrijeme gospodara kneza (vladara?) Branimira, 888. godine od kada je Krist uzeo Sveto Tijelo od Svete Djevice i šeste indikcije”.

Spomenik je dvostruko datiran –  po vremenu vladanja kneza Branimira te po kršćanskoj eri 888. godinom i VI. indikcijom. Razdoblje u kojem je crkva podignuta je između 25. ožujka i 31. kolovoza 888. Visoka razina latinskoga jezika i pleterne ornamentike, kao i datiranje, ukazuju da ovaj spomenik po svim elementima odskače od prosjeka te se može smatrati osobitim svjedočanstvom pismenosti i likovnosti.

Spomenik ugledao svjetlo dana u drugoj polovini 19. stoljeća

Spomenik je ugledao svjetlo dana u povijesnom okviru druge polovine 19. stoljeća, u vrijeme preporodnoga buđenja i bujanja nacionalne političke misli. Sama činjenica što nosi ime hrvatskoga kneza Branimira i godinu 888., kasnije se pokazalo, imala je za arheologiju važne posljedice.

U vrijeme pronalaska to je bio prvi iskopani arheološki spomenik koji je na sebi nosio uklesano ime hrvatskoga vladara. Postao je poticaj daljnjim istraživanjima spomenika nacionalne povijesti predvođenih dalmatinskim svećenstvom, kojima su se pridružili povjesničari poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Tadije Smičiklasa i Franje Račkog.

Branimirov natpis pokazao je kako izgledaju ranosrednjovjekovni spomenici te ukazao na put i način traženja takvih spomenika, neospornih svjedočanstava hrvatskog identiteta i stoga se smatra kamenom temeljcem hrvatske nacionalne arheologije, istaknuli su iz Arheološkog muzeja,

Facebook Comments

Loading...
DIJELI