Tema ovogodišnjeg zagrebačkog Adventa je – orašar, točnije njegova figura koja se nalazi na gotovo svakom koraku u središtu grada.
Više od 2000 figura ove lutke ukrašava ovogodišnji Advent, no što je zapravo označava figura orašara? Jasno je da nije riječ o hrvatskoj tradiciji pa se postavlja pitanje odakle ona potječe.
Figura orašara zapravo je dekorativna drobilica za orahe, a najčešće se izrađuje u obliku koji podsjeća na igračku vojnika.Velik dio modernih orašara ima samo dekorativnu svrhu, odnosno nemaju mogućnost da se njima drobe orasi.
U njemačkoj tradiciji figura orašara je simbol sreće koja tjera zle duhove. Orašari su također dio njemačkog folklora, te služe kao zaštitnici kuće u kojoj se nalaze.
Figure orašara potječu iz kasnog 17. stoljeća, a nastale su u Njemačkoj, točnije na prostoru Rudne gore. Figure su kroz povijest često bile predmet darivanja, te su se u nekom trenutku počele povezivati s Božićem.
Popularizaciju su doživjele u 19. stoljeću kada su se počele širiti u obližnje europske zemlje, a kako je rasla potražnja, tako je započinjala i masovna proizvodnja figura. Friedrich Wilhelm Füchtner je u Njemačkoj poznat kao “otac figure orašara”.
Dekorativne figure orašara postale su popularne izvan Europe nakon Drugog svjetskog rata, kada su brojni američki vojnici koji su bili stacionirani u Njemačkoj, pri povratku u Sjedinjene Američke Države sa sobom donosili figure orašara kao suvenir.
Daljnja popularizacija orašara dolazi od baleta Orašar kojeg je skladao Petar Iljič Čajkovski. Balet je nastao kao adaptacija priče Orašar i kralj miševa koju je napisao E. T. A. Hoffmann. Balet Orašar se sredinom 20. stoljeća počeo izvoditi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je postao najgledanija izvedba u vrijeme božićnih praznika što je pomoglo da figure orašara postanu božićna dekoracija te prepoznatljiv božićni ukras cijele zapadne kulture. A znamo da što je popularno na Zapadu postaje popularno i u Hrvatskoj.