Direktorica Rijeka 2020 Emina Višnić rekla je da se zbog situacije izazvane pandemijom koronavirusa za projekt Europske prijestolnice kulture razrađuju različiti scenariji te priprema prijedlog strategije koja nužno uključuje smanjenje obuhvata programa, reorganizaciju i rezanje troškova.
“Ako ne već u prvim danima krize, onda zasigurno nakon jasne poruke premijera o nužnim rezovima proračunskih davanja, razumno je očekivati da će se proračunska sredstva namijenjena za EPK smanjivati. Proračuni se slabo pune, raznim mjerama su obustavljeni ili odgođeni prihodi svih proračuna, a očito je da ova kriza proizvodi i svoje nužne rashode”, istaknula je Višnić, direktorica trgovačkoga društva Rijeka 2020 koje zajedno s Gradom Rijekom upravlja projektom.
Napominje da je izrada dokumenta pri kraju, odnosno da se obavljaju zadnje provjere i kalkulacije. Nakon toga ćemo ga dostaviti i Ministarstvu kulture, ali i Primorsko-goranskoj županiji koja je bitni partner projekta, rekla je. “Dokument predviđa različita rješenja, a ne jedno konačno. Namjerno je tako napravljen da bi služio kao podloga za razgovor odnosno zajedničko donošenje odluka. U krajnjoj liniji, okvir programa i pratećih aktivnosti uvijek je određen financijskim okvirima”, ističe Višnić.
Na pitanje očekuje li se smanjenje iznosa namijenjenog EPK i iz riječkoga gradskog proračuna, Višnić ističe: “Jasno mi je da je u ovom trenutku teško planirati bilo koji proračun jer su poprilično neizvjesni i prihodi i rashodi, no neke će se odluke morati donijeti, pa makar ih za koji mjesec morali mijenjati. Sada smo u takvoj situaciji. Tako je svima, pa onda i nama”.
Pročelnik riječkog Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar rekao je kako s obzirom na izgledno smanjenje prihoda proračuna Grada Rijeke, potrebno revidirati programe i troškovnik EPK programa i smanjiti troškove.
“Izrađene su dvije varijante umanjenja, a za konačnu odluku potrebno je preciznije sagledati očekivane financijske reperkusije pandemije koronavirusa i dovršiti pregovore s Ministarstvom kulture. Za sada je izgledno da će Ministarstvo također smanjiti svoj iznos sufinanciranja projekta, ali ne zna se konkretan iznos”, naveo je.
Šarar: EPK sigurno znatno mijenja svoj sadržaj, oblik i proračun
“No nije očekivano smanjenje financije jedini faktor koji definira nastavak projekta Rijeka 2020, trenutno je još uvijek potpuno neizvjesno i nejasno kada će i u kojoj mjeri biti uopće moguće pripremati i izvoditi programe, s obzirom na sve zabrane koje proizlaze iz situacije u kojoj smo se zatekli. No, sigurno je da projekt EPK znatno mijenja svoj sadržaj, oblik i proračun”, ustvrdio je Šarar.
Kada je riječ o elementima programa EPK koji će se morati otkazivati zbog smanjenja raspoloživog iznosa, Višnić napominje da se može očekivati “sve osim toga da će program EPK u svom obimu i raznolikosti biti isti kakav je bio prije ove krize, čije ćemo posljedice tek sagledavati”.
Program smo već detaljno analizirali kako bismo najprije utvrdili što je uopće izvedivo s obzirom na tehnička i logistička pitanja te koji su programi u visokoj fazi pripremljenosti. Zatim smo ga sagledali iz aspekta osnovnih ciljeva EPK, koji programi nose potencijal trajne ostavštine, bilo u fizičkom smislu, bilo u socio-kulturnom smislu. Drugim riječima, koji programi mogu ostaviti trajan trag i tako najviše vratiti u zajednicu te koji su najbitniji za održavanje i budući razvoj kulturne scene, ne samo u Rijeci i Županiji nego u cijeloj zemlji, istaknula je direktorica Rijeka 2020.
Uređenje Benčića nastavlja se po planu
Višnić smatra da uređenje objekata u kompleksu Benčić, s obzirom na to da izgradnju vodi Grad Rijeka te da se ona značajno financira EU sredstvima, teče prema planu. Može se očekivati da će aktualna izolacija, zatvorene granice te obustava protoka roba i ljudi utjecati na dinamiku radova, no unatoč tome, realizacija projekta se nastavlja, europska sredstva su osigurana, a kvart kulture u Benčiću svakako će biti važan dio naslijeđa projekta Europske prijestolnice kulture u Rijeci, naglasila je.
Ivan Šarar potvrdio je da se sva kapitalna ulaganja u sklopu EPK projekta odvijaju prema planu, uz manje poteškoće uzrokovane pandemijom. “One se očituju u nešto sporijoj isporuci dijela potrebnih materijala koji dolaze iz inozemstva kao i nešto promijenjenoj dinamici radova za one grupe radova za koje je potrebno drugačije organizirati gradilište s obzirom na nužnu distancu među radnicima. No ništa od toga za sada ne ugrožava dovršetak projekata, u prvom redu Palače šećerane i Dječje kuće”, naglasio je.
Višnić je, govoreći o utjecaju situacije na broj zaposlenih i strukturu unutar Rijeka 2020, ustvrdila da je unutarnja organizacija uvijek bila izravno vezana uz provedbu programa, odnosno postavljena projektno. S obzirom na to da su da su glavne aktivnosti projekta obustavljene, nemoguće nam je na dulji period tako funkcionirati i nedjelovanjem proizvoditi dodatne troškove. Stoga će neki oblik smanjivanja broja i strukture radnih mjesta biti nužan, rekla je.
Dodala je da u ovom trenutku još nikakve odluke nisu donesene, osim toga da se planira to provesti u fazama. To znači da odluke o smanjivanju broja zaposlenih neće biti trajne nego privremene, odnosno da će omogućiti povratak na posao svima onima koji će biti potrebni da bi se programi proveli, pojasnila je.
Odluka o produljenju programa i nakon veljače 2021. je na EU
Potvrdila je da se razmatra mogućnost produljenja programa EPK i nakon veljače 2021, kad je trebao završiti. “To se razmatra kao opcija, ali ne i kao jedina opcija. Smatram da je prerano odbaciti mogućnost da se dobar dio programa organizira još u ovoj godini, a od eventualne ekstenzije u 2021. godini ne može biti štete”, navela je.
Višnić je potvrdila da se o tome razgovaralo i s irskim Galwayem, drugom europskom prijestolnicom kulture u 2020. kao i s europskim prijestolnicama kulture u 2021. godini te da svi dijele slična razmišljanja. Ističe da je produljenje programa odluka koju moraju donijeti institucije Europske unije. “No pitanje vremenskog okvira zapravo je tehničko pitanje. Unija bi morala dobro promisliti i o dubljim posljedicama ove krize, osobito što se tiče zadržavanja snažne europske dimenzije – partnerstava, suradnji i slično”, navela je.
“Drugačije rečeno, Europski parlament, kao i druge institucije trebaju početi misliti i o vremenu nakon krize i osmisliti poticajne mjere za ponovno oživljavanje kulture kao sektora koji je ekonomski snažno pogođen, kao i mjera usmjerenih izgradnji osjećaja europskog identiteta i solidarnosti, koje će nam biti jako potrebni nakon što sve ovo prođe a za koje su projekti poput EPK, odnosno njihova snažna europska dimenzija, izrazito bitni”, zaključila je direktorica Rijeka 2020.
Šarar smatra da mogućnost produljenja programa u 2021. godini ovisi o financijskom kapacitetu potrebnom da se program održi kao i o činjenici da su iduće godine čak tri grada europske prijestolnice kulture. ‘Prijeti nam svojevrsna gužva na terenu’, rekao je. No svakako, odgovaralo bi nam kada bi barem neki programi bili održani do sredine iduće godine i da mogu nositi službenu oznaku EPK programa, ustvrdio je pročelnik Šarar.