Knjigu akademika Stjepana Damjanovića ‘Crtice o hrvatskom glagoljaštvu’, u kojoj se bavi hrvatskim glagoljaškim radom, liturgijskim, pravnim i književnim tekstovima na glagoljici te hrvatskom glagoljičnom tisku, objavili su u sunakladništvu Hrvatska sveučilišna naklada i Hrvatski katolički radio.
Knjiga ‘Crtice o hrvatskom glagoljaštvu’ kroz 28 tekstova govore o hrvatskoj kulturi ostvarenoj glagoljičnim pismom.
Autor je, ističe nakladnik, nastojao tekstove pisati jednostavno da budu prihvatljivi obrazovanim čitateljima, ali i najširoj čitateljskoj publici. Riječ je o cjelini koja govori o hrvatskoj glagoljaškoj tradiciji, dodaje nakladnik.
Vremenski i zemljopisni proteg glagoljaštva
Tekstovi govore o vremenskom i zemljopisnom protegu hrvatske glagoljaške djelatnosti, o liturgijskim, pravnim i beletrističkim tekstovima pisanim i tiskanim glagoljicom, o hrvatskom glagoljičnom tisku, o značajnim osobama iz povijesti hrvatskoga glagoljaštva, napominje nakladnik i dodaje kako su najvažnije knjige i tekstovi opisani posebno.
Tako su, navodi, posebno opisani Bašćanska ploča, Zapis popa Martinca, Najstarija hrvatska tiskana knjiga, Prva hrvatska početnica, Petrisov zbornik i Kolunićev zbornik, a istaknuto su mjesto dobile i pojedine književne vrste – apokrifi i mirakuli, dodaje.
Naglašava i kako gradovi Senj i Rijeka imaju posebno mjesto u povijesti hrvatskoga glagoljaštva pa je njihovim glagoljaškim intelektualnim krugovima autor posvetio posebnu pažnju.
Zaštitni znak hrvatskog kuturnog i nacionalnog identiteta
Autor knjige pak ističe kako je glagoljica tijekom povijesti postala zaštitni znak hrvatskoga kulturnog i nacionalnoga identiteta. O njoj i tekstovima njome ostvarenima pjevali su pjesnici, skladali skladatelji, a likovni su se umjetnici na različite načine odazivali njezinim lijepim slovima punim simbolike i slojevitim sadržajima ostvarenima tim starim našim pismom, napominje akademik Damjanović.
Akademik Stjepan Damjanović rođen je 1946. u Strizivojni. Od 1986. do 2017. bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo. Bio je lektor i gost predavač na sveučilištima u Bochumu, Grazu, Mostaru i Pragu. Bio je glavni tajnik Matice hrvatske, a predsjednik od 2014. do 2018. Autor je više knjiga, među kojima i knjige ‘Jedanaest stoljeća nezaborava’.