Najljepše hrvatske jaslice

U ponedjeljak 4. prosinca u Kulturnom centru Dubrava bit će otvorena izložba Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica “U to vrijeme godišta, mir se svijetu naviješta”. Koliko su izložbe uspješne svjedoče i mnoga priznanja i pohvale organizatora, posebno u Rimu, gdje su jaslice pobudile veliki interes i bile više puta nagrađene. Jaslice od slame Marije Nimčević su 2012. dobile posebnu nagradu i medalju, dok su jaslice, rad Marka Luje i Mirjane Škreblin Lujo, 2014./2015. godine nagrađene trećom nagradom za strane izlagače

Svu ljepotu, jednostavnost i skromnost Isusova rođenja stoljećima su ljudi dočaravali izrađujući čudesno lijepe jaslice koristeći drvo, mahovinu, slamu, zlatne zvjezdice i figurice Svete obitelji i životinja.

U ranim stoljećima kršćanstva vjernici su slikali prizore Isusova rođenja u katakombama. U 2. stoljeću majka rimskog cara Konstantina, carica Jelena, dala je sagraditi baziliku iznad špilje u kojoj se rodio Isus. Relikvije betlehemskih jaslica, prema predaji, čuvaju se u rimskoj bazilici sv. Marije Velike iz 5. stoljeća gdje su pape vodili božićnu polnoćku, te neki povjesničari smatraju da su ovdje izgrađene prve božićne jaslice.

Prve žive jaslice postavio je sveti Franjo Asiški 1223. godine u šumskoj špilji kod Greccija blizu Asiza. Naime, tamo je slavio polnoćku sa svojom subraćom koje je htio podsjetiti na zajedništvo i poniznost. Jaslice sa slamom, magarcem i konjem bile su kraj oltara. Legenda kaže da se na toj misi svetom Franji ukazao mali Isus. Papa Honorije III. nakon toga odobrio je postavljanje jaslica u crkve. Žive jaslice ubrzo se pojavljuju diljem Europe. Prve jaslice s figuricama postavljene su 1252. godine u samostanu Fussen u Bavarskoj, a smatra se da su glavnu ulogu u širenju i izradi jaslica u srednjem vijeku imali svećenici koji su poticali vjernike na razmišljanje o važnosti Isusova rođenja.

Današnji izgled jaslica nastao je u 16. stoljeću. Prve moderne jaslice postavili su Isusovci u portugalskom gradu Coimbri, a prve crkvene jaslice postavili su u Pragu 1562. godine. Najstarije hrvatske jaslice, izrađene od drveta, nalaze se u samostanskoj Kapelici porođenja na otočiću Košljunu kraj Krka. Rad su nepoznatog majstora. U luneti trogirske katedrale svetog Lovre također nalazi se reljef Isusova rođenja koji podsjeća na jaslice, djelo majstora Radovana.

Koliko je tradicija božićnih jaslica u Hrvatskoj živa i snažna već godinama potvrđuje Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica, osnovana 2004.uz zagrebački Etnografski muzej. U udruzi se uz pojedine djelatnike tog muzeja okupila manja skupina građana raznih zanimanja i djelatnosti s ciljem i nakanom promoviranja i poticanja oživljavanja jasličke produkcije i poduke šire javnosti te podizanja razine ovog specifičnog oblika likovnog stvaralaštva.
Skupina entuzijasta, kako ističe profesor Josip Barlek je polazeći od tradicije, povezujući duhovno i tvarno, umjetnički doživljaj s vjerom i nadom, postupno rasla, a svojim djelovanjem nastojala je predstaviti svoj rad domaćoj i svjetskoj javnosti. Organizirali su brojne izložbe božićnih jaslica u Zagrebu, Koprivnici, Jastrebarskom; županijske smotre u Zelini, Brdovcu, Samoboru, Zagrebu, zagrebačkoj Dubravi, Velikoj Gorici, dok će ove godine reprezntativne izložbe najljepših jaslica biti održane u Kulturnom centru Dubrava i u Zaprešiću.



Koliko su uspjeli oživjeti tradiciju izrade najljepših hrvatskih jaslica potvrđuje i podatak da već godinama sudjeluju na prestižnoj izložbi “100 presepi” u Rimu i predstavljaju se i na adventskim svečanostima u Salzburgu (izložba u Heimatwerku i Hrvatskoj katoličkoj misiji) te u Bad Ischelu u Austriji.

Svim tim aktivnostima na najbolji način kako u domovini, tako i u inozemstvu, kako napominje Barlek, predstavlja se grad Zagreb i Zagrebačka županija kao središte hrvatske božićne kulture – poput drugih centara u srednjoj Europi. Da je ovo nastojanje popularizacije hrvatske božićne baštine bilo do sada vrlo uspješno, svjedoče i mnoga priznanja i pohvale organizatora svjetskih smotri, te su u Rimu jaslice od slame Marije Nimčević 2012. dobile posebnu nagradu i medalju, dok su jaslice, rad Marka Luje i Mirjane Škreblin Lujo, 2014./2015. godine nagrađene trećom nagradom za strane izlagače.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI