Sjećanja na tegobne dane Domovinskog rata ujedno su i spomen na neke od najtežih trenutaka hrvatske povijesti. Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, prvi je muzej takve vrste u Hrvatskoj, u kojem se nalaze važni povijesni artefakti o opsadi i obrani Grada, nudeći priču o njegovim hrabrim braniteljima, a vidjelo ga je više od pola milijuna posjetitelja! O značenju ovog kapitalnog muzeja, koji je neophodan u svakom znanstvenom istraživanju Domovinskog rata, razgovarali smo s ravnateljicom, Varinom Juricom-Turk.
Kako je nastajao Muzej Domovinskog rata u Dubrovniku, jednom od najljepših gradova svijeta koji je, iako po zaštitom UNESCO-a, preživio strahovita razaranja?
– Muzej Domovinskog rata Dubrovnik specijalizirani je povijesni muzej osnovan 2016., a pravni je slijednik Muzeja suvremene povijesti Dubrovačkih muzeja, osnovanog 1995. godine. Nakon srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje i Republiku Hrvatsku 1991. i završetka Domovinskog rata, Muzej je uz potporu Grada Dubrovnika i suradnju s dubrovačkim braniteljima i udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, od 1995. do 2018. znatno obogatio sve svoje zbirke građom iz Domovinskog rata, i njihova je sustavna obrada i prezentacija rezultirala s više od trideset tematskih izložbi. Sustavan rad na prikupljanju, zaštiti i obradi sačuvane građe svjedoči o ovom iznimno važnom razdoblju novije dubrovačke i hrvatske povijesti. Muzejska se građa čuva u Zbirci dokumenata, Zbirci memoarske građe, Zbirci trodimenzionalnih predmeta i Zbirci fotografija i negativa, koje su postale nezaobilazno vrelo podataka za one koji se žele baviti proučavanjem Domovinskog rata.
Vrijeme srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje 1991., duboko se urezalo u pamćenje svih onih koji su ga preživjeli i zauvijek je promijenilo naše živote. Posljedice njegovih ubilačkih i rušilačkih sastavnica ostavile su neizbrisiv trag u našoj psihi i memoriji. Stoga su i danas, svojom sveprisutnošću, predmet osobnih proživljavanja, propitivanja i interpretacija, ali i nezaobilazna tema znanstvenih i stručnih istraživanja. Posebnu važnost imala je akcija prikupljanja muzejske građe koju sam kao voditeljica projekta Muzeja Domovinskog rata, uz suradnju s Udrugom ZNG-e Dubrovnik 1991. i istaknutim dubrovačkim braniteljima, ostvarila tijekom prve polovice 2008. godine. Tada je sakupljeno više od 1500 izvornih ratnih fotografija, oko 120 sati video snimaka, te deseci predmeta i dokumenata. Stručnom obradom ove vrijedne građe uspješno je realizirana izložba “Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.”, kao dio projekta izrade stalnog postava Muzeja, u prostoru tvrđave Imperijal na Srđu, koja za sve Dubrovčane predstavlja simbol herojstva i pobjede u Domovinskom ratu.
Zašto ste odabrali tvrđavu Imperijal za smještaj muzeja?
– Za smještaj budućeg stalnog postava iz Domovinskog rata izabrani su neobnovljeni i zapušteni, ali poviješću i emocijama bogati prizemni dijelovi tvrđave koje je Grad Dubrovnik dodijelio Muzeju Domovinskog rata u osnutku, sad već davne 2007. godine. Muzej koji je smješten „in situ“, na mjestu gdje su se odvijali događaji i gdje je bilo smješteno Zapovjedništvo 163. dubrovačke brigade, ima dodatnu i neprocjenjivu vrijednost za smještaj svog stalnog postava. Od 5. kolovoza 2008., kada je izložba “Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.” u tvrđavi Imperijal na Srđu svečano otvorena, do danas ju je s velikim interesom razgledalo više od 600.000 posjetitelja, obvezujući nas i na taj način da učinimo sve kako bi te dane sačuvali od zaborava.
U očekivanju prijeko potrebne potpune sanacije i obnove prostora tvrđave Imperijal, što je temeljni preduvjet za opstanak Muzeja i njeno značajnije uključivanje u kulturni život Grada, posebno ohrabruje jednodušna pomoć u radu i pokazano razumijevanje od svih dubrovačkih branitelja i građana. Brojni su poklonjeni predmeti, premda osobne i drage uspomene, koje su Muzeju darovali sudionici rata. Temeljem navedenih postignuća, cijeneći mjesto i ulogu Dubrovnika u Domovinskom ratu, Grad Dubrovnik je 2009. pokrenuo postupak osnivanja Muzeja Domovinskog rata, kao prvog muzeja takve vrste u Hrvatskoj.
Kako je koncipiran postav?
– Cijeneći autentičnost i vrijednost prostora tvrđave Imperijal, koji ima svojstvo zaštićenog spomenika kulture, u ulaznom dijelu posjetiteljima je prezentiran pregled njene povijesti. Obuhvaća vrijeme od početka izgradnje u doba francuskih vojnih vlasti 1806., pa sve do završetka Domovinskog rata. U skladu s muzeološkom koncepcijom, stalna izložba “Dubrovnik u Domovinskom ratu” podijeljena je na tri osnovne tematske cjeline. Prezentiran je tijek ratnih događanja i život u ratnim uvjetima na dubrovačkom području od osamostaljenja Republike Hrvatske, 25. lipnja 1991., do potpisivanja Sarajevskog primirja, 3. siječnja 1992., kroz sljedeće podteme: Pripreme za obranu, Osnivanje prvih oružanih postrojbi u obrani Grada, Početak oružane agresije, Tijek borbenih djelovanja, Organizacija života u potpunom neprijateljskom okruženju i Herojska obrana 1991. godine.
U cjelini, Oslobađanje hrvatskog Juga 1992., prezentirana su događanja na dubrovačkom području od početka primjene Vanceovog plana, konačnog oslobađanja privremeno okupiranih područja južne Hrvatske u listopadu 1992., te daljnji tijek događanja do završetka Domovinskog rata, kroz podteme: Tijek pregovora o povlačenju tzv. JNA s teritorija RH, Postrojbe Hrvatske vojske u napadnoj operaciji oslobađanja hrvatskog Juga, Izlazak HV-a na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske, te Dubrovnik do završetka Domovinskog rata. Dionica, Stradanje Dubrovnika u Domovinskom ratu, sadrži cjelovit prikaz stradanja dubrovačkog područja tijekom Domovinskog rata s podacima o poginulim i ranjenim dubrovačkim braniteljima i civilnim žrtvama, zatočenicima u srpsko-crnogorskim koncentracijskim logorima, prognanicima i izbjeglicama, o pretrpljenoj ratnoj šteti na civilnim i privrednim objektima, te stradanju spomenika kulture koju su popraćeni izvornim fotografijama iz vremena razaranja. Izloženi su originalni dokumenti, umjetničke i dokumentarne fotografije iz Domovinskog rata, naoružanje, minsko-eksplozivna sredstva, dijelovi ratne opreme, ratne zastave postrojba, autentične snimke i video građa.
Svake se godine izložba nadopunjuje novoprikupljenom i obrađenom građom, te se prezentiraju nova saznanja. Izložbu godišnje razgleda više od 80.000 posjetitelja i izaziva veliki interes domaće i strane javnosti, a 2018. godine bilježila je desetogodišnjicu postojanja na Srđu u tvrđavi Imperijal, „in situ“ mjestu u kojoj je bilo smješteno Zapovjedništvo 163. dubrovačke brigade Hrvatske vojske i koja je bila prva crta obrane Dubrovnika.
Kako ste prikupili građu?
– Muzej Domovinskog rata Dubrovnik je gotovo svu vrijednu građu iz naše novije povijesti prikupio donacijama i istraživanjima na terenu, a tek mali dio otkupima. U zbirkama se nalaze ratni zemljovidi iz Domovinskog rata s dubrovačkog područja, veliki broj dokumenata hrvatske provenijencije o napadu i obrani Grada, ratni dnevnici, planovi minskih polja, izvješća o zonama odgovornosti, popisi branitelja, dopisi iz arhiva i dokumenti Štaba TO, velik broj snimaka profesionalnih i umjetničkih fotografa, među kojima su: Pavo Urban, Milo Kovač, Miro Kerner, Božidar Gjukić, Marija Braut, Željko Šoletić, Božidar Vukičević, Matko Biljak, Zoran Filipović i drugi.
U zbirkama se čuvaju i zapisi i sjećanja koja se najviše odnose na iskaze zarobljenih hrvatskih vojnika i civila iz Konavala, Cavtata, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja koji su, od 1991. do 1992. godine, bili odvedeni u logore Morinj, Kumbor i Bileću. Čuvamo naoružanja prvih hrvatskih postrojba u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, zatim minsko-eksplozivna sredstva, granate, čahure, zrna, dijelove vojne opreme, protuoklopna oružja, predmete iz svakidašnjeg života Dubrovčana i branitelja u agresorskom okruženju, memorabilije sudionika, ratne zastave postrojba, odore, oznake HV-a i drugo. Zahvalnost dugujemo u prvom redu braniteljima i građanima Grada, udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, ratnim fotoreporterima, fotografima, ali i institucijama, te Zapovjedništvu obrane Dubrovnika, Centru za obavješćivanje, Crvenom križu, 163. brigadi HV-a, Štabu Teritorijalne obrane Dubrovnika, Općoj bolnici Dubrovnik, Zavodu za obnovu, Kriznom štabu, Civilnoj zaštiti i drugima.
Ovim se putem zahvaljujemo još jednom svim našim donatorima predmeta iz vremena Domovinskog rata koji će zasigurno pronaći svoje mjesto u budućem stalnom postavu Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, u zajedničkom cilju da sačuvamo za budućnost povijesno pamćenje na Domovinski rat. MDRD u budućnosti, jedino uz pomoć vlasnika i osnivača Grada Dubrovnika i budućom obnovom tvrđave Imperijal, za koju se nadamo da će nakon deset godina rada Muzeja u neprimjerenim uvjetima, biti pokrenuta, može imati adekvatan smještaj i pripadajući prostor propisan Zakonom o muzejima. Na taj način Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik bili bi stvoreni uvjeti za daljnje unaprjeđenje svoje muzejske djelatnosti i realizaciju davno planiranog stalnog postava Muzeja. Muzej ostvaruje iznadprosječne financijske rezultate, te uprihodi od osnovne djelatnosti Muzeja – prodaje ulaznica – više sredstava u proračun Grada Dubrovnika, nego što ih kao proračunski korisnik – „povuče“.
Što planirate u budućnosti?
– Nastavit ćemo se baviti stručnim i znanstvenim radom na proučavanju Domovinskog rata na dubrovačkom području, te doprinosom i ulogom dubrovačkih branitelja i Dubrovnika u procesu stvaranja samostalne i suverene Republike Hrvatske. Muzej Domovinskog rata, kao specijalizirani povijesni muzej, sustavno će sakupljati građu prema stručnim, objektivnim i znanstvenim kriterijima, te služiti sadašnjem i budućem interesu istraživanja, zaštite i prezentiranja građe. Sistematski će nastaviti sabirati, čuvati, stručno i znanstveno obrađivati predmete i dokumente vezane za Domovinski rat na dubrovačkom području. Izvršavat ćemo navedene temeljne zadaće svog poslanja kao i publiciranje i prezentiranje muzejske građe i tema iz povijesti dubrovačkog područja u Domovinskom ratu, uz održavanje stalnih i pripremu povremenih i pokretnih izložbi.
Muzej će i nadalje stručno vrednovati događaje iz Domovinskog rata i znanstveno ih izučavati, promicati istinu o Domovinskom ratu u zemlji i svijetu, čime se odaje počast svima koji su sudjelovali u obrani dubrovačkog područja i Hrvatske od srpsko-crnogorske agresije, te pridonijeli njenoj slobodi i samostalnosti. Posebnu ćemo važnost obratiti na daljnju izdavačku djelatnost i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova s tematikom vezanom za Domovinski rat. Temeljni cilj obrade i izdavanja povijesnih prikaza djelovanja vojnih postrojbi, tijeka ratnih operacija, počinjenih ratnih zločina agresora, stradanja civilnog stanovništva, razaranja spomeničke baštine i značajnijih događaja iz Domovinskog rata, je i izrada potpune kronologije događanja i cjelovitog povijesnoga prikaza Domovinskog rata na dubrovačkom području.
Nadamo se da će Muzej i nadalje značajno obogaćivati cjelokupni kulturni život Grada, realizacijom povremenih tematskih izložbi iz vlastitog fundusa, kao i postavljanjem gostujućih izložbi o Domovinskom ratu drugih muzeja, te predstavljanjem svih oblika umjetničkog stvaralaštva inspiriranog Domovinskim ratom. Tako, sada već tradicionalno, a i u buduće, nastavit ćemo i s muzejskim pedagoškim radionicama, te održavati satove povijesti u cilju približavanja i razumijevanja tematike Domovinskog rata i u njemu stvorenih stvarnih vrijednosti.