Muzej Bibilije

Muzej Bibilije se postire se na gotovo 40.000 četvornih metara, ima osam katova na kojima se sofsticiranim multimedijalnim prikazima vizualno vrlo atraktivno dočarava povijest i utjecaj Bibilije na cjelokupnu svjetsku kulturu . Usprkos kritikama da muzej nudi povijest Biblije isključivo iz protestantskog i američkog gledišta, upošljavanje više od stotinu znanstvenika iz različitih vjerskih zajednica koji su pozvani na daljnja istraživanja BIbilije, ali i duboko emotivne reakcije posjetitelja nude ipak drugu siku

Kada je bogati protestant Steve Green prije tri mjeseca otvorio privatni Muzej Biblije u samom središtu Washingtona u staroj industrijskog građevini (Terminal Refrigerating and Warehousing Co. building) – samo dvije ulice udaljenoj od Capitol Hilla, u blizini najglasovitijeg američkog muzeja Smithsonian – bio je kritiziran da Muzej povijest Bibilije prikazuje najviše iz protestantskog, isključivo američkog gledišta kojim se “protestantske kršćanske vrednote pokušavaju vratiti u centar američkog kulturnog života”.

Sudeći po reakcijama posjetitelja iz svijeta, ali i više od stotinu znanstvenika iz različitih vjerskih zajednica koje muzej upošljava na suvremenim proučavanjima Bibilije dovoljno govori da ova privatna kulturna institucija ne nudi baš tako jednostran pogled. Štoviše, Greenu to nije bila ni namjera, kao ni želja da “ljudi postanu kršćani”, već je želio, kako je istaknuo: “ispričati edukativnu priču” o ovoj nevjerojatnoj, najutjecajnijoj, ali i najnapadanijoj knjizi svih vremena”.

Za predsjednika muzeja postavljen je Cary Summers, kao ravnatelj biblijskih zbirki imenovan je poznati protestantski bibličar David Trobisch, a za savjetnike je angažirano 30 znanstvenika od koji je trećina katolika, trećina protestanata, a trećina Židova. Štoviše, Muzej surađuje sa fascinantnim brojem najrazličitijih vjerskih zajednica iz SAD i svijeta, ali i drugih svjetovnih institucija.

Muzej Bibilije se postire na gotovo 40.000 četvornih metara, ima osam katova na kojima se sofsticiranim multimedijalnim prikazima vizualno vrlo atraktivno dočarava povijest i utjecaj Bibilije na cjelokupnu svjetsku kulturu. Fascinacija posjetitelja koji ističu da bi vrlo rado došli još nekoliko puta razgledati fundus upravo zbog osobitosti građe – dokaz je da je muzej ostvario svoju primarnu edukativnu svrhu.

Glavni sadržaj muzeja tvori 44.000 izložaka, izuzetno vrijednih i skupih dokumenata židovske i kršćanske kulture u vlasništvu Greena koji je skupio jednu od najvećih privatnih zbirki rijetkih biblijskih predmeta i rukopisa, poznatu kao Green Collection koja uključuje rijetke prastare papiruse i fragmente svetopisamskih tekstova oba zavjeta.



Prije kupnje zgrade, muzej je djelovao kao udruga građana od 2010. godine, a muzejsku djelatnost Green je od samih početaka postavio na četiri glavna temelja: znanstveno istraživanje, obrazovanje, putujuće izložbe te priprema zgrade za stalni postav u Washingtonu.

U nizu pripremnih izložaba za svečano otvorenje muzeja najvažnija, znanstveno i medijski najposjećenija izložba održana je pod nazivom Verbum Domini od travnja do srpnja 2014. u Vatikanu. Na njoj je bilo izloženo 200 rijetkih i povijesnih eksponata iz privatne zbirke obitelji Green koji su bili obogaćeni i dragocjenim rukopisima i predmetima iz vatikanskih muzeja. Izložbu je pratila serija konferencija i javnih predavanja na temu Biblija u svijetu na kojoj su sudjelovali mnogi glasoviti znanstvenici i eksperti.

Samu građevinu Muzeja iz 1923. koja je služila kao spremište industrijske robe i hladnjača Green je kupio 2012. godine te u dogovoru s gradskom vlašću počeo kompleks uređivati u muzej, a arhitektonski je građevinu izvanredno profinjeno nadogradio arhitekt David Greenbaum, postaviviši na stariji dio od crvenih cigli (koje je nadomjestio novima iz Danske), sofisticiranu suvremenu dogradnju od stakla. Jedna od najprepoznatljivih karakteristika Muzeja svečani je ulaz s portalom visokim 12 metara i brončanim vratima teškim dvije i pol tone, s vjernim prikazom tiska prve stranice Postanka iz Gutenbergove Biblije. Kao posebnu zanimljivost valja spomenuti i krov na osmom katu na kojem se nalazi Biblijski vrt i restorani s jelima koja se spominju u Biblij od specijalnog kruha i meda do tradicionalnih jela srednjeg Istoka.

Uz muzej je dograđena i manja zgrada za znanstveno proučavanje i potrebe administracije. Predvorje visoko 60 metara ispunjeno je specijalnim vizualnim efektima i biblijskim porukama.Drugi kat je fokusiran na utjecaje koje je Bibilja imala na znanost, pravosuđe, slobodu i američku povijest. Treći kat nudi  opći uvid u biblijsku povijest, od Abrahama do Isusa, odnosno, do nastanka prve Crkve. Naročito je atraktivan rekonstruirani Nazaret iz Isusova djetinjstva. Na tom katu je široki prostor posvećen židovskom gledanju na Bibliju. Na četvrtom katu zorno je prikazana povijest biblijskog vremena i rezultati arheoloških istraživanja vezanih uz Bibiliju u svijetu. Na petom katu je kazalište s gledalištem od 500 sjedala u kojem se prikazuju predstave nadahnute Biblijom i održavaju edukativni skupovi, a tu je i stalni izložbeni prostor rezerviran za Ministarstvo starina u Izraelu. Na šestom katu, ispod staklenog krova je prostor za razgledanje okolice u tom dijelu Washingtona, zatim izložbeni prostor i plesna dvorana za tisuću osoba.

Uzdržavanje muzeja i plaće zaposlenih ne osigurava država, već se osnivači oslanjaju na doborovljne priloge darovatelja i posjetitelja.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI