Vrijedni radovi, među kojima su oni najraniji iz dvadesetih godina prošloga stoljeća, ali i grafike i ulja na platnu iz šezdesetih i sedamdesetih, posuđeni su iz Fundacije Josefa i Anni Albers iz Connecticuta u SAD-u, a kao takvi predstavljaju najveću izložbu supružnika, pedagoga i umjetnika Bauhausa na ovim prostorima
Čak 63 rada Josefa i Anni Albers, jednih od pionira modernizma 20. stoljeća, čine multisenzornu izložbu “Josef i Anni Albers: Putovanje kroz slijepo iskustvo” koja se otvara sutra u 18 sati u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb.
Vrijedni radovi, među kojima su oni najraniji iz dvadesetih godina prošloga stoljeća, ali i grafike i ulja na platnu iz šezdesetih i sedamdesetih, posuđeni su iz Fundacije Josefa i Anni Albers iz Connecticuta u SAD-u, a kao takvi predstavljaju najveću izložbu supružnika, pedagoga i umjetnika Bauhausa na ovim prostorima. Ovom izložbom, prilagođenom slijepim i slabovidnim osobama, koja će posjetiteljima biti otvorena sve do 21. travnja, ujedno se obilježava i 100. obljetnica Bauhausa. Svijet treba vidjeti, ali i osjetiti – Mogu li slijepi i slabovidni zaista uživati u suvremenoj umjetnosti? Kada govorimo o suvremenoj umjetnosti, govorimo o apstraktnoj umjetnosti u kojoj se osoba treba prepustiti slijedeći oblike, linije i tako stvoriti jedinstveno iskustvo – rekla je Giulia Grassini iz talijanske organizacije Atlante Servizi Culturali koja zajedno s Fundacijom supružnika Albers, Institutom za slijepe iz Milana i tri europska muzeja, među kojima je i MSU, stoji iza izložbe. Izložba je zapravo dio projekta VIBE: Voyage Inside a Blind Experience. Svi eksponati imat će svoje taktilne reprodukcije kako bi svi posjetitelji mogli doživjeti radove. Čak više nego što je bio umjetnik, Josef Albers bio je profesor. Za sebe je rekao: “Ja sam ovdje da otvaram oči”. Htio je da njegovi učenici vide svijet koji nas okružuje, ali više od svega da ga osjete – rekao je Fritz Horstman, voditelj Pedagoškog odjela Fundacije Josefa i Anni Albers. Umjetnički dvojac itekako je veliku pozornost posvećivao teksturi, posebice Anni Albers koja je u svojim djelima naglašavala tkaninu ističući kako, osim funkcionalne uloge, ima i umjetničku. Budući da se među radovima Josefa Albersa ističu i grafike koje su završile na omotima gramofonskih ploča, tijekom trajanja izložbe u pozadini će se reproducirati zvuk kojem je Albers podario vizualni identitet. Također, posebnost ove izložbe je i tzv. crna soba. Crna soba namijenjena je posjetiteljima koji vide. U njoj će u potpunoj tami biti postavljeni materijali koji se mogu pronaći i među eksponatima na izložbi, a posjetitelji će moći pokušati odgonetnuti o kojim se materijalima radi tako što će ih osjećati pod prstima, pomirisati i slično. Na taj način želimo im približiti umjetnost kako je doživljavaju slijepi i slabovidni – govori Grassini dodajući da se crnom sobom zapravo promiče Albersovo vjerovanje u kojem je govorio kako ruke imaju svoju inteligenciju. Taktilni Hommage kvadratu Dok cijene Albersovih radova na tržištu dosežu i milijunske iznose, ekskluziva koju donosi izložba su i dva nedovršena rada. Riječ je, naime, o uljima na lesonitu na kojima je Albers proučavao odnos boje i teksture koji je kasnije iskoristio za jedan od svojih najpoznatijih ciklusa radova “Hommage kvadratu”. Čak će se i ti radovi moći (nježno!) dodirnuti, a sve kako bi se pokazalo da umjetnost, posebice suvremena, nadilazi tek vizualno. Upravo stoga dio izložbe bit će posvećen Albersovim Matière-zadacima. Te su vježbe bile sastavni dio njegova poučavanja u Bauhausu, a bile su usmjerene na strukturu i kombiniranje materijala. Tako će neke replike Albersovih stolova, na kojima će se nalaziti papir, drvo ili cement, biti ozvučene kako bi se materijalu dala ne samo vizualna i taktilna nego i auditivna komponenta koja se aktivira na ljudski dodir, ali i kako bi se ojačala konekcija između strukture, teksture i fakture