Jedinstvena u Hrvatskoj: Izložba hrvatskog dizajna

Radovi su izloženi u osam kategorija - Dizajn vizualnih komunikacija, Dizajn u digitalnim medijima/dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Industrijski/produkt dizajn, Prostorne i grafički intervencije i sistemi, Modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt/proizvod i Koncept / inicijativa / kritički dizajn

Izložba hrvatskog dizajna 1718, jedina izložba u Hrvatskoj koja pokriva isključivo dizajnersko stvaralaštvo i pokriva ga u svim njegovim segmentima, otvara se u četvrtak, 25. listopada u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), gdje će se u različitim kategorijama izložiti oko 240 radova domaćih autora.

“Posjetitelji će imati priliku vidjeti profesionalne i studentske radove koji su obilježili zadnje dvije godine u dizajnu, a po tradiciji najviše ih je u kategoriji vizualnih komunikacija. Jaki su produkt dizajn, signalistika prostorni koncepti i novi mediji”, rekla je Maša Milovac, predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD.

Milovac vjeruje da bi izložba mogla biti zanimljiva svim građanima jer, ne samo da mogu vidjeti dvogodišnju produkciju, nego i stvari koje su u njihovom životnom okruženju, dizajn koji nastaje po projektu, nove proizvode, sadržaje, prostore, “Veselim se da će u sljedećih mjesec dana u Muzeju za umjetnost i obrt moći vidjeti najbolje od hrvatskog dizajna”, dodala je.

Izložbu prati publikacija Pregled hrvatskog dizajna 1718, koju je uredio Marko Golub, koja s 480 stranica teksta i reprodukcija ne služi samo kao katalog izložbe, nego i temeljni dokument o tekućoj produkciji hrvatskog dizajna. Osim fotografija i kratkih tekstova o svakom radu, Pregled sadrži i intervjue sa žiratorima i priloge koji govore o stanju hrvatskog dizajna danas. Posljednji dio knjige sadrži i detaljan pregled aktivnosti Hrvatskog dizajnerskog društva u protekle dvije godine.

“Bijenalna izložba hrvatskog dizajna ove godine se održava u svom desetom izdanju, sve je počelo 1999. u Galeriji Forum, u puno manjem prostoru, a sada  se već nekoliko zadnjih izdanja održava u Muzeju za umjetnost i obrt te susjednom prostoru, Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi”, podsjetio je Golub.

Radovi su izloženi u osam kategorija – Dizajn vizualnih komunikacija, Dizajn u digitalnim medijima/dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Industrijski/produkt dizajn, Prostorne i grafički intervencije i sistemi, Modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt/proizvod i Koncept / inicijativa / kritički dizajn.

Najviše radova ima živo područje dizajna vizualnih komunikacija koji obuhvaća plakate, knjige publikacije, časopise, promotivne materijale, gotovo polovica ukupne produkcije.

Kod industrijskog, produkt dizajna manje je zastupljenih radova, no Golub smatra kako se ipak može govoriti o svojevrsnom usponu nakon što dugo dizajneri koji su željeli raditi nisu imali pravo industrijsko zaleđe da i rade.

“U nekoliko zadnjih izložbi hrvatskog dizajna bilježimo, s jedne strane, uspon nekoliko tvrtki, najčešće proizvođača namještaja koji rade intenzivno s dizajnerima na svojim novim proizvodima, a s druge strane se javlja tendencija da se sami dizajneri sve češće odvažuju ići u vlastitu produkciju, dizajniraju svoj proizvod, organiziraju proizvodnju, čak i distribuiraju proizvode”, napomenuo je.

Ove su godine novost radovi nastali suradnjom domaćih dizajnera s inozemnim tvrtkama koje nisu iz regije, no nešto su slabije zastupljeni radovi s područja dizajna u digitalnim medijima. “Na izložbi ih ima razmjerno malo, no fascinantan je  raspon naručitelja, od velikih TV kuća do ozbiljnih muzejskih i drugih institucija”, kaže Golub.

Najveći investicijski projekti prisutni su u kategoriji prostornih intervencija, od stalnih muzejskih postava do velikih sustava signalizacije, dok Golub najveće pomake vidi u grafičkom dizajnu, osobito u načinu rada s tipografijom, ne nužno u oblikovanju  novih pisama, nego u korištenju aplikacije tipografije u različitim materijalima, knjigama i plakatima.

“Tu zaista vidite nove, svježe, inovativne i uzbudljive stvari na istoj razini s bilo čime u svijetu, a to je i prepoznato kroz niz nagrada koje su autori dobili na velikim svjetskim manifestacijama ili su objavljivani u relevantnim međunarodnim časopisima”, rekao je.

Golub smatra kako najviše nedostaje radova koji su dio tržišta za najosnovnije konzumne proizvode. “Dosta hrvatskih prehrambenih proizvoda doživljava mali redizajn, ali tu se ne događaju veliki pomaci i ljudi su rijetko spremni ići na bilo kakav rizik”, napomenuo je.

“Gledamo fantastičan dizajn, ali ne nužno onaj koji je implementiran u šire tržište i naš svakodnevni život u najbazičnijem smislu. S jedne strane se zanosimo vrhunskom kvalitetom, ali se pitamo kuda ona odlazi i je li dovoljno dosežna u našem društvu i  životu”, istaknuo je.

Na otvorenju izložbe nagrade najboljima

Izložba obuhvaća ukupnost dizajnerskog stvaralaštva u Hrvatskoj, od tržišno orijentiranih projekata do onih nastalih u neprofitnom, kulturnom i istraživačkom kontekstu, koji nerijetko donosi i najveće eksperimente i inovacije bez obzira na budžet. Osim profesionalne produkcije, prikazuju se i najbolja studentska ostvarenja s domaćih dizajnerskih fakulteta.

Na otvorenju će se objaviti i ovogodišnji dobitnici nagrada svih radova selektiranih prema strogim kriterijima koji pretpostavljaju visoke standarde u suvremenoj domaćoj produkciji.

U Selekcijskoj komisiji bili su Boris Greiner, Dejan Dragosavac Ruta, Vedran Kasap, Ana Labudović, Mario Lončarić, Tomislav Mostečak i Nika Pavlinek. O nagradama i priznanjima odlučuje Međunarodni ocjenjivački sud u  kojemu su uz članove Selekcijske komisije i dva inozemna grafička dizajnera, Susan Sellers i Slavimir Stojanović.

Za Veliku nagradu HDD-a nominirana su tri projekta koji su u protekle dvije godine metodama dizajna ostvarili zamjetan učinak i pozitivne pomake u socijalnom, kulturnom i ekonomskom kontekstu – Nikola Đurek je sa suradnicima nominiran za knjigu “Osnove oblikovanja pisma”, Iva Letilović, Igor Pedišić i Vladimir Končar za Posjetiteljski centar Mali Arsenal i Damir Gamulin sa suradnicima za Obiteljski hotel Amarin.

Knjiga “Osnove oblikovanja pisma” Franka E. Bloklanda i Nikole Đureka nastala je suradnjom dvojice različitih autora, ponešto različitih generacija, iz različitih društvenih konteksta i tipografskih tradicija – jednog iz Nizozemske i drugog iz Hrvatske. Započeta kao prijevod već klasičnog udžbenika nizozemske tipografske škole, nadograđena je i nadopunjena rezultatima Đurekovih istraživanja i usustavljivanja promišljanja specifičnosti tipografskog zapisivanja hrvatskog jezika.

Drugi nominiran projekt je Mali arsenal – zaštićeni spomenik kulture, dio srednjovjekovnog zadarskog kaštela, zasebne fortifikacijske strukture uklopljene u sustav gradskih zidina. Konzervatorskom sanacijom 2017. postao je centar za posjetitelje i polazna točka za upoznavanje i obilazak zadarskog fortifikacijskog sustava, a kako je konzervatorskim uvjetima propisana mogućnost minimalne arhitektonske intervencije, kao ravnopravni prostorni element uključena je multimedija.

Obiteljski hotel Amarin zamišljen je kao “hotel koji priča”, s prostornom grafikom i signalizacijom koja se temelji na ideji kako grafika i riječi kao komunikacijski sloj obiteljskog hotela trebaju biti upućeni odraslima i djeci, koja percipiraju drugačije nego odrasli.

Pod pokroviteljstvom Međunarodnog vijeća za dizajn Ico-D, dodjeljuje se i posebna nagrada Ico-D Excellence Award.

Nagrada za životno djelo Matku Meštroviću

Upravni odbor HDD-a ove je godine Nagradu za životno djelo dodijelio teoretičaru umjetnosti i dizajna Matku Meštroviću koji je iznimno važan za afirmaciju discipline i razvoj diskursa o dizajnu u ovoj sredini.

Njegovi radovi — koji uključuju velik broj tekstova, kritika, eseja, znanstvenih i popularnih članaka te desetak autorskih knjiga — obuhvaćaju interdisciplinarnu kritičku teoriju, kritiku umjetnosti, teoriju dizajna i kritičko-teorijsko promišljanje tehnologije i medija, istaknuo je Dejan Kršić u tekstu o laureatu.

“Meštrović kritički nastupa i prema velikim imenima dizajnerske prakse zapadnog svijeta, uključujući tu i Victora Papaneka i Buckminstera Fullera, zamjerajući im nedovoljnu odlučnost u propitivanju dominantnog kapitalističkog sustava. Njegova vječna radoznalost da proučava i pionirski promovira nove interpretacije odnosa društvene dominacije strukturno povezanih s kapitalističkim načinom proizvodnje odraz je njegovog nastojanja da se ta dominacija djelatno, kroz čovjekovo kolektivno samoodređenje i kroz sistem društvene proizvodnje, dokine”, ustvrdio je.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI