Izložba 1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj

Izložba 1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj tematski nastavlja slijed izložbi Hrvatskoga povijesnog muzeja o Prvom svjetskom ratu. Međutim, za razliku od dosadašnjih izložbi, kojima je građa muzejskih zbirki određivala tematske sadržaje, ova izložba u fokusu svoje prezentacije prvenstveno ističe društveno-politički kontekst tog vremena

U povodu obilježavanja stogodišnjice završetka Prvoga svjetskog rata, u godini proglašenoj Europskom godinom kulturne baštine, Hrvatski povijesni muzej u nedjelju, 11. studenog 2018. godine u 11 sati otvara izložbu pod nazivom 1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj.

Naime, na isti dan, u isto vrijeme, prije točno stotinu godina službeno je završio Prvi svjetski rat. Za povijesni razvoj hrvatskog naroda godina 1918. bez sumnje je prijelomna. Krajem 1918. godine  Hrvatska raskida sve državnopravne veze s Austro-Ugarskom Monarhijom i ulazi u novujugoslavensku zajednicu.

Na temelju povijesnih izvora te relevantne historiografske literature izložbom se nastoji dati pregled važnijih ratnih i političkih događaja tijekom 1918. godine, ukazati na specifične pojavnosti u društvu i objasniti povijesne procese koji su utjecali na život stanovnika Hrvatske u posljednjoj ratnoj godini. Prijelomni politički događaji glavno su obilježje posljednje ratne godine u Hrvatskoj te predstavljaju okosnicu izložbe. Središnje pitanje hrvatskih političkih stranaka i pojedinaca koji djeluju u zemlji i inozemstvu jest rješenje nacionalnog pitanja. Pred sam kraj rata jugoslavenstvo kao prevladavajuća nacionalna ideologija doživljava svoju konačnu državotvornu realizaciju.

Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na svojoj prijelomnoj sjednici 29. listopada donosi odluku o prekidu višestoljetnih veza s Austro-Ugarskom Monarhijom. Sabor priznaje Narodnom vijeću vrhovnu vlast i nakon toga nema više ulogu u donošenju odluka. Država SHS, međunarodno nepriznata, uslijed vanjskih i unutarnjih (ne)prilika ubrzo ulazi u novu zajedničku državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom, bez jasno usuglašenih stavova hrvatskih političara oko načina njezina ujedinjenja. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca proglašeno je u Beogradu 1. prosinca 1918. godine.

U istraživanju teme izložbe konzultirani su objavljeni arhivski izvori i recentni zbornici znanstvenih skupova na temu 1918. godine. Metodologija rada na pripremi izložbe iziskivala je najprije uvid u muzejsku građu Hrvatskoga povijesnog muzeja, a potom i istraživački rad u ostalim hrvatskim muzejskim i arhivskim ustanovama.

Rezultat tog rada je odabir i predstavljanje 518 izložaka – muzejskih predmeta, arhivske, filmske i knjižnične građe koja se čuva u hrvatskim baštinskim ustanovama te manji broj predmeta posuđen od inozemnih ustanova i privatnih vlasnika. Izložbu prati katalog u kojem su obrađeni povijesni izvori relevantni za prikaz 1918. godine. Katalog ukupno sadrži 371 katalošku jedinicu.

Izložba 1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj tematski nastavlja slijed izložbi Hrvatskoga povijesnog muzeja o Prvom svjetskom ratu. Međutim, za razliku od dosadašnjih izložbi, kojima je građa muzejskih zbirki određivala tematske sadržaje, ova izložba u fokusu svoje prezentacije prvenstveno ističe društveno-politički kontekst tog vremena.

Građa Hrvatskoga povijesnog muzeja koja se odnosi na 1918. godinu većinom je vojne provenijencije. Svjedočanstva o povijesnoj sjednici Hrvatskog sabora 29. listopada 1918. predstavljaju likovna djela i nakit darovan Narodnom vijeću od „domoljubnih“ žena. Organiziranje narodnog vijeća SHS i Narodnih straža zastupljeno je dokumentarnom građom (dopisi, vojne zapovijedi, plakati, proglasi i novinski tisak) te oznakama sa sokolskih odora. Raznovrsnom je građom zastupljeno djelovanje Jugoslavenskog odbora i hrvatskog iseljeništva. Zemljopisne, političke i vojne karte omogućuju pregled državnih okvira, političke prijedloge granica i stanja na bojištima u to vrijeme.

U svrhu prezentacije onih tematskih sadržaja koji nisu zastupljeni građom HPM-a, istražene su zbirke i fondovi drugih hrvatskih muzejskih, arhivskih i knjižničnih ustanova. U suradnji s 26 baštinskih ustanova načinjen je odabir građe koja svjedoči o vojnim, političkim, socijalnim i svakodnevnim temama koje su obilježile 1918. godinu. Građom se nastojalo zastupiti sva područja Hrvatske, te je ona prikupljena s područja Slavonije, Međimurja, središnje Hrvatske, Istre i Primorja te Dalmacije.

Uvidom u gradivo Arhiva HAZU odabrani su dokumenti vezani uz djelovanje Jugoslavenskog odbora: presnimka Krfske deklaracije iz 1917. godine, zaključci s Rimskog kongresa potlačenih slavenskih naroda u travnju 1918. godine te rukopisne zabilješke dr. Ante Trumbića o dobrovoljačkom te jadranskom pitanju na Mirovnoj konferenciji u Parizu.

Istraživalački rad u Hrvatskom državnom arhivu bio je usmjeren na fond Narodnog vijeća SHS, fond Sabora Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te odabrane osobne fondove. Muzejsko i arhivsko gradivo na izložbi tematski nadopunjuju odabrani filmski snimci iz fonda Hrvatskoga državnog arhiva – Hrvatskoga filmskog arhiva i Sveučilišta South Carolina.

Prezentacija ove povijesne teme s naglaskom na društveno-politička zbivanja s muzejskog stajališta bila je višestruki izazov. Velik je nedostatak građe u hrvatskim muzejima iz vremena postojanja Države SHS i njezinog ulaska u novu državnu zajednicu. U tom smislu na izložbi velikim dijelom prevladava arhivska građa i novinski tisak. Pritom se nastojalo da se u odabiru građe posjetiteljima na muzejski čitljiv način izloži sva kompleksnost izložbenih tema čiji je sadržaj i značaj na izložbi trebalo naznačiti i objasniti.

Izložbene cjeline

Odabrana muzejska, arhivska i knjižnična građa raspoređena je u pet tematskih cjelina koje prate kronološki slijed obuhvaćajući razdoblje od početka 1918. do sredine 1919. godine. Prva cjelina s naslovom preuzetim iz suvremene narodne uzrečice “Care Karlo, carice Zita šta ratuješ kad nemate žita” ukazuje na teško gospodarsko stanje u Monarhiji obilježeno sve otvorenijim nezadovoljstvom stanovništva, nemirima u vojnim redovima, dezerterstvom i zahtjevima da se rat što prije završi. Podcjelina Život na bojištu ukazuje na teme: pobuna austrougarskih mornara u Boki kotorskoj početkom veljače, sklapanje primirja Središnjih sila s boljševičkom Rusijom u Brest-Litovsku

u ožujku, posljednja austrougarska ofenziva na rijeci Piavi tijekom lipnja i proboj solunskog bojišta u rujnu 1918. godine. Podcjelina “Život u pozadini” upućuje na život civilnog stanovništva suočenog s nestašicom hrane, glađu, a krajem rata i posljedicama sve raširenije tada još nepoznate španjolske gripe. Prezentirana je i humanitarna akcija spašavanja dalmatinske, istarske i bosanskohercegovačke djece. Kulturna i sportska događanja organiziraju se za prikupljanje pomoći udovicama i ratnim invalidima. Žene koje preuzimaju poslove regrutiranih muškaraca postaju aktivne sudionice u gospodarskom, društvenom i političkom životu.

U drugoj cjelini “Vrijeme deklaracija” predstavljene su različite i međusobno suprotstavljene političkei deologije sudionika s hrvatskog i južnoslavenskog prostora u rješavanju nacionalnog pitanja.Djelovanje Jugoslavenskog odbora u emigraciji koji se zalaže za stvaranje zajedničke jugoslavenske države s Kraljevinom Srbijom rezultiralo je potpisivanjem Krfske deklaracije u ljeto 1917. godine. Svojim djelovanjem i propagandom Jugoslavenski odbor uspio je upoznati zemlje Antante s jugoslavenskim pitanjem. Istaknut je Kongres potlačenih naroda Austro-Ugarske Monarhije u Rimu u travnju 1918. godine, na kojemu su zemlje Antante prihvatile nastojanje slavenskih naroda za samoodređenjem. Svibanjska deklaracija, izjava južnoslavenskih političara iz austrijskog dijela Monarhije 1917. godine u Beču o preustroju države, potakla je političke aktivnosti u zemlji koje će u ljeto 1918. godine dovesti do deklaracijskog pokreta i traženja rješenja hrvatskog pitanja izvan Monarhije.

Treća cjelina, “Živilo Narodno Vijeće! Živjela slobodna, suverena država Slovenaca, Hrvata i Srba!”, predstavlja središnji, prijelomni, dio izložbe: osnivanje Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu i zasjedanje povijesne sjednice Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 29. listopada 1918. godine. Narodno vijeće potiče sazivanje sjednice Hrvatskog sabora na kojoj su jednoglasno prihvaćani hitni prijedlozi: raskid državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Austro-Ugarskom, proglašenje Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s Rijekom „posve nezavisnom državom“ te odluka da ta država stupa u zajedničku suverenu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba na „cijelom etnografskom području tog naroda“. Sabor je prihvatio i prijedlog o prijenosu svih ovlasti na Narodno vijeće, čime je dokinuto postojanje dviju vlada, Narodnog vijeća i Zemaljske vlade banske Hrvatske. Optimizam i slavlje koje je tih prijelomnih dana bilo manifestirano na zagrebačkim ulicama predstavljeno je izborom fotografija te pozdrava i čestitki upućenih Narodnom vijeću SHS od strane različitih ustanova, organizacija i pojedinaca.

U četvrtoj cjelini nazvanoj “Između želje i stvarnosti” predstavljeno je kratkotrajno, ali značajnim događajima ispunjeno razdoblje postojanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Iako je bila zamišljena kao privremena država, Država SHS imala je organizaciju državne vlasti, osnivala je narodne straže, izdavala poštanske marke i pokušala uvesti državnu zastavu. Istaknuta je tema preuzimanja austrougarske ratne mornarice 31. listopada, provedena prema odluci cara Karla I. Provođenje primirja potpisanog između Italije i Austro-Ugaske značilo je zaposjedanje hrvatskih gradova i luka od strane talijanske ratne mornarice. Istodobno je NV SHS bilo suočeno i sa složenom situacijom u zemlji zahvaćenoj nemirima „zelenog kadra“ i nezadovoljnog stanovništva, o čemu svjedoče brzojavne poruke. U cjelini je naznačena i sudbina hrvatskih visokih časnika bivše austrougarske vojske prema kojima su pojedini članovi u vodstvu Narodnog vijeća iskazivali sumnju u njihovu lojalnost predlažući reorganizaciju vojske uz pomoć srbijanske vojske koja je pozvana na hrvatski teritorij. Cjelina završava sjednicom Središnjeg odbora NV SHS od 23. i 24. studenoga na kojoj se raspravljalo o načinu ujedinjenja Države SHS s Kraljevinom Srbijom.

U petoj i posljednjoj cjelini “Nemirni mir” predstavljen je ulazak Države SHS u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918. te rješavanje jadranskog pitanja na Mirovnoj konferenciji u Parizu tijekom prve polovine 1919. godine. Ujedinjenje u Kraljevstvo SHS provedeno je na takav način da je delegacija Narodnog vijeća SHS dolaskom u Beograd pripremila tekst adrese, koji se razlikovao od danih naputaka u Zagrebu, na koji je regent Aleksandar Karađorđević odgovorio i time proglasio ujedinjenje. Reakcija i nezadovoljstvo načinom provedenog ujedinjenja predstavljeno je pod cjelinom „prosinačke žrtve“.

S nekoliko odabranih izložaka naznačuje se karakter nove države, obilježen izrazitom centralističkom i monarhističkom politikom Srbije koja je ubrzo nastupila.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI