Uspjesi Zagrebačke filharmonije i svečano otvorenje zagrebačke izložbe “Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900. “ 19. listopada u jednom od najvažnijih austrijskih izložbenih prostora uopće – galeriji Belvedere kojom će se prikazati međusobne veze i utjecaji bečkih I hrvatskih umjetnika, izvanredna su postignuća kojom se na velika vrata počinju pokazivati svjetski dosezi hrvatske kulture
Male kulture obično su osuđene čekati na rubovima imperijalnih kulturnih velesila ne bi pokazale svoje značajnije povijesne I kulturne dosege.
Čak su se se i velike europske nacije morale u pojedinim segmentima (film i jezik), zaštiti od prevlasti američkog filma koji je nazustavljivo zavladao i europskim kontinentom.
Hrvatska kultura, skrivena u jugoslavenskom identitetu, čak i danas kada se dio kulturnih djelatnika ustrajno trudi poništiti svaki trag hrvatskog nacionalnog identiteta, a pojedine perjanice iz javnog i kulturnog života predlažu čak i nestanak jezika i odcijepljene Istre, odnosno, države, dugo se morala probijati do značajnijih uspjeha u svijetu.
Tu i tamo, zahvaljujući naporima pojedinih kustosa i ravnatelja (Igor Zidić u Pragu s Vlahom Bukovcem i grupom suvremenih umjetnika u Južnoj Americi, Biserka Rauter-Plančić s nizom izvanrednih izložaba zadnjih godina u Italiji), dolazilo je do značajanijih inozemnih gostovanja hrvatskih umjetnika, ponegdje koncerata, te rijetkih prijevoda pisaca.
U Hrvatskoj se dugo govorilo o oživljavanju kulturnog menadžementa u muzejima što se nije dogodilo, a poseban udarac bilo kakvoj značajnijoj promociji slikara, glazbenika ili pisaca, bilo je ukidanje atašea za kulturu pri hrvatskim veleposlanstvima.
Stoga su dva paralelna kulturna uspjeha u Beču glazbeni i likovni pokazatelj da se ipak značajnije otvaraju vrata velikih europskih kultura prema Hrvatskoj.
Nastup Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem njezinog šefa, austrijskog dirigenta Davida Danzmayera, te solistice – violinistice Elisabeth Kropftisch i violončelistica Meehae Ryo ovih dana u Zlatnoj dvorani bečkog Musikvereina, a koji je bečka publika nagradila dugim aplauzom i ovacijama potvrda su još jednog velikog uspjeha filharmoničara koji su izveli u prvom dijelu koncerta Poskočicu iz Istarske suite Natka Devčića, predstavivši bečkoj publici to važno djelo hrvatske glazbene literature, nadahnuto istarskim folklorom, a potom i Koncert za violinu i violončelo i orkestar u a-molu, opus 102. Johannesa Brahmsa, te Petu simfoniju u e- molu, opus 64. P. I. Čajkovskog.
Koncertom u Beču , Zagrebačka filharmonija, s kojom su nastupile kao solistice dvije vodeće glazbenice s velikom međunarodnom reputacijom, austrijska violinistica Elisabeth Kropftisch i južno korejska violončelistica Meehae Ryo potvrdili su glazbeno umijeće u jednom od najčuvenijih glazbenih hramova bečke klasične glazbe – Zlatnoj dvorani čuvenog Misikvereina, gdje se inače održavaju Novogodišnji koncerti Bečkih filharmoničara.
To je već drugi nastup Zagrebačke filharmonije u Beču ove godine, a Zagrebačka filharmonija održat će i Novogodišnji koncert 2018. u Salzburgu.
S druge strane izvanredan uspjeh ostvarila je galerija Klovićevi dvori čija će izložba “Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900. “ gostovati od 19. listopada pa sve do veljače slijedeće godine u jednom od najvažnijih austrijskih izložbenih prostora uopće – galeriji Belvedere.
U autorskoj koncepciji dr. sc. Irene Kraševac, Petre Vugrinec, dr. Marine Bagarić i Darije Alujević, izložba će prikazati presjek likovnoga stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te pokazati stilske i motivske podudarnosti kroz primjere slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti austrijskih i hrvatskih umjetnika.
Ne samo da je riječ o prvoj izložbi takvog opsega i važnosti , već će se austrijska publika prvi puta upoznati s mnogim hrvatskim umjetnicima koji su školovali na Školi umjetničkog obrta i Akademiji u Beču gdje su usvojili postulate novoga stila koji će prenijeti u matičnu sredinu.
Dok su neki umetnici, poput Vlaha Bukovca, Mate Celestina Medovića, Mencija Clementa Crnčića, Tomislava Krizmana ili Antonije Krasnik, participirali u likovnome životu austro-ugarske prijestolnice, neki su se i afirmirali, te ranim opusom pripadaju korpusu bečke secesije, poput Ivana Meštrovića.
Izložbom u Galeriji Belvedere po prvi će se put u cijelosti predstaviti ova osobita dionica hrvatske povijesti umjetnosti, njezini ključni protagonisti te antologijska djela hrvatske umjetnosti nastala u tome razdoblju prikupljana iz najvažnijih muzejsko-galerijskih institucija i relevantnih privatnih zbirki. Uz hrvatske umjetnike bit će izložena djela austrijskih umjetnika iz fundusa Galerije Belvedere, MAK-a, Muzeja grada Beča te austrijskih privatnih zbirki.
Izložba u Galeriji Belvedere zorno će svjedočiti o nesumnjivoj važnosti hrvatskoga obola u dijakroniji razdoblja obuhvaćenog sintagmom bečka moderna, pokazati specifičnosti usvajanja i posvajanja bečke secesije, ali i svjetsku vrijednost radova hrvatskih umjetnika.