Francesca Melandri gostovala na tribini ‘Razotkrivanje’ Festivala svjetske književnosti

Tribina “Razotkrivanje” osmog Festivala svjetske književnosti nakladnika Frakture predstavila je u utorak nagrađivanu talijansku spisateljicu Francescu Melandri, s kojom je o temama i opsesijama njezina tri iznimno uspješna romana razgovarala prevoditeljica Ana Badurina.

U razgovoru emitiranom na HTV-ovu Trećem programu, Badurina je istaknula kako je riječ o iznimno cijenjenoj talijanskoj spisateljici, hrvatskim čitateljima već poznatoj po svojim romanima, debitantskom “Eva spava” (2010.), koji je požnjeo velik uspjeh odmah po objavljivanju, te drugome, “Viši od mora” (2012.). Treći roman, “Prava krv”, Melandri je objavila 2017. te s njim dobila nominaciju za Premio Strega. Sva tri romana objavio je nakladnik Fraktura a prevela Badurina.

No, Melandri (1964.) je u književnost zapravo stupila relativno kasno, napomenula je Badurina: prije tek deset godina, kao već nagrađivana autorica scenarija i dokumentarnih filmova.

Svoje “kasno” stupanje na književnu scenu Melandri je objasnila željom da prvo u potpunosti svlada književne i pripovjedne tehnike. “Scenarije za filmove počela sam pisati vrlo mlada i oduvijek sam znala da ću jednoga dana pisati romane. Zanimljivo je da sam uvijek govorila da svoj prvi roman neću napisati prije 40. godine života”, kazala je autorica, kojoj je to treće gostovanje na Festivalu svjetske književnosti.

Povijest kao zaseban književni lik

U svojim se romanima bavi Italijom nekad i danas, problemima suvremenog društva, te time kako se povijest prelama kroz sadašnjost. U sva tri romana jedan od glavnih likova je – povijest a, iako se mogu čitati odvojeno i bilo kojim redoslijedom, zapravo ih je zamislila kao trilogiju. “Ta tri romana zovem ‘Trilogijom predaka’, iako se mogu čitati zasebno i bilo kojim redom. No, oni su u biti zajednički projekt; već dok sam pisala ‘Evu’ razmišljala sam o druga dva”, pojasnila je autorica.



Pitanje koje si je odmah postavila bilo je: odnos s poviješću, a “povijest je tema koju ne možeš iscrpiti jednom knjigom – to je način promatranja sadašnjosti moje zemlje”. “Ja čitatelja želim provesti kroz priče koje su smještene u prošlost, s većim naglaskom na trodimenzionalnost sadašnjosti”, rekla je Melandri.

U romanu “Eva spava” problematičnom poviješću svoje zemlje bavi se kroz temu posljednje regije pripojene Italiji kakvom ju poznajemo danas – Južnog Tirola, bolnom temom talijanske prošlosti. Autor u svojem djelu “prije svega pokazuje svoj način bivanja u svijetu”, istaknula je autorica, a ona je, kako je bivala starijom, počela shvaćati da ju sve više zanima ljudska psihologija, “kako bih shvatila samu sebe kao i ljudsko iskustvo, što je i tema romana”.

“Mi živimo u mreži društvenih odnosa koji ne zahvaćaju samo sadašnjost u kojoj živimo, već i prošlost iz koje proizlazimo. Stoga je neizbježno da je povijesni okvir postao glavni protagonist mojih romana”, rekla je.

U drugome romanu, “Viši od mora”, Melandri se bavi još jednom teškom temom talijanske povijesti, Olovnim godinama, tematizirajući intimnu tragediju obitelji osuđenih terorista zatvorenih na otoku Asinara. U njemu rabi drugačiji narativni stil, suzdržanijega registra, konstruiranog na “onome što nije rečeno, sazdanome, kako tematski tako i stilski, na onome što se prešućuje”.

Sljedeće veliko pitanje: kako je moguće zatajiti povijest u informatiziranom svijetu

Treći roman ‘Trilogije predaka’ je “Prava krv”, u kojemu navodi sve talijanske grijehe 20. stoljeća i dijela 21. stoljeća. U romanu, koji je Badurina opisala kao “jedan polifonijski roman, obiteljsku sagu s trodimenzionalnim likovima u svijetu punom života”, Melandri se razračunava s talijanskim kolonijalizmom, s ratom i nasiljem koje su Talijani počinili u Etiopiji.

Autorica je rekla da joj je trebalo pet godina da taj roman napiše ali najmanje deset da ga zamisli, a proizašao je iz jedne važne teme talijanske suvremenosti: teme migrantskih valova u Europi. Razmišljajući o tome kako migranti u Europu često dolaze iz onih mjesta koja su Europljani nekada kolonizirali i pljačkali, nametnula joj se zamisao da spoji dva vremenska okvira i smjesti povijesne priče unutar velike obiteljske sage u kojoj se razni naraštaji zateknu u različitim epizodama jedne priče, u kojoj je posljednji val migracija tek posljednje poglavlje.

“To je 500 godina stara priča o Europi i koloniziranim narodima”, pojasnila je autorica, koja smatra da je sljedeće veliko pitanje: kako je moguće da u svijetu u kojemu su sve informacije dostupne na dva klika miša, postoje stvari iz naše povijesti o kojima ne znamo ništa? “To su stvari o kojima se ne govori. Do je doista velika tema”, smatra.

Pismo iz virusne budućnosti postalo viralni hit

Autorica koja za sebe kaže da nije “ni optimist niti pesimist, ni što se tiče Europe niti što se tiče planeta”, posebnu je pozornost privukla kada je, u ožujku te potom ponovo u lipnju, napisala dva pisma upućena svim Europljanima o tome što njezina zemlja proživljava u pandemiji. Budući da je Italija u pandemiju i karantenu ušla prva, pisma je zamislila kao javljanje iz budućnosti jer je talijanska sadašnjost za sve ostale bila budućnost.

Prvo pismo prenijeli su brojni vodeći svjetski mediji, pa i hrvatski, prevedeno je na 32 jezika i postalo viralni fenomen s više milijuna reakcija. “To je zanimljiva igra riječi: u doba virusa, pismo postaje ‘viralno’ (zarazan ali i opće zanimljiv)! Ne znam zašto se to dogodilo, mogu samo pretpostaviti da je to zato što je to jedno jako jednostavno pismo, pragmatično, koje kaže samo: ‘Ovako je bilo, ovo treba poduzeti, ovo nedostaje’. Činjenice, osjećaji i posve ljudske reakcije, a to je nešto univerzalno, nešto što nije vezano uz nacionalnu kulturu i jezike”, zaključila je Melandri.

Osmo izdanje Festivala svjetske književnosti održava se od 6. do 12. rujna u prilagođenim okolnostima, s dijelom programa uz ograničen broj posjetitelja i uz prijenos uživo online u Knjižari Fraktura, dok dio programa prenosi HTV na svojem Trećem programu. U festivalu sudjeluje ukupno 60-ak autora iz 12 zemalja.

Program u srijedu, 9. rujna, uključuje susret uz “Kavu i knjigu” s rumunjskim književnikom Bogdan-Alexandruom Stănescuom (13 sati, Cvjetni trg), koji u 20 sati s domaćim književnikom Andrijom Škarom sudjeluje i u “Dvostrukom portretu” (Knjižara Fraktura, uživo online). U 18 sati u Knjižari Fraktura susrest će se Marko Gregur i Marko Tomaš u programu “Pisac i njegov čitatelj”, a u tribini “Razotkrivanje” razotkrit će se istaknuti španjolski književnik Javier Cercas (22,15 sati, HRT, HTV3).

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI