U petak će biti predstavljena knjiga Nine Škrabe “Dobri čovjek Bažulek – Georgiju Paru u spomen”, a zatim odigrana i predstava, svečana 25. izvedba te humoreske po motivima djela Petera Weissa
Dani Georgija Para, u povodu prve godišnjice smrti tog režisera, održat će se u karlovačkome Gradskom kazalištu Zorin domu u petak i subotu, a u sklopu Dana bit će otkrivena i njegovo spomen-poprsje.
U petak će biti predstavljena knjiga Nine Škrabe “Dobri čovjek Bažulek – Georgiju Paru u spomen”, a zatim odigrana i predstava, svečana 25. izvedba te humoreske po motivima djela Petera Weissa.
U subotu navečer bit će predstavljena knjiga “Kazalište i pedagogija” Vladimira Krušića o idejama, konceptu i shvaćanju odgojnih funkcija kazališnog/dramskog medija u hrvatskoj kulturi i pedagogiji 19. i 20. stoljeća do završetka Drugoga svjetskog rata. Nakon toga Dramski studio Zorin doma izvest će svečanu 50. predstavu “Jaje”, a za 21 sat najavljeno je otkrivanje spomen-poprsja Georgija Para.
Dani Georgija Para održavaju se u povodu prve godišnjice smrti u Zorin domu, gdje je 1956. godine Paro režirao svoju prvu predstavu “Pepeljuga”, ali i posljednju “Dobri čovjek Bažulek” u koprodukciji Zorin doma i zagrebačkog kazališta KNAP.
Paro, redatelj više od 150 kazališnih predstava i dugogodišnji intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, dobitnik mnogih vrijednih nagrada, 2. veljače lani na daskama Zorin doma primio je od gradonačelnika Karlovca Damira Mandića medalju Grada Karlovca. Bilo je to nakon karlovačke premijere “Dobar čovjek Bažulek”, kada je Paro rekao: “Oduvijek sam se doživljavao Karlovčaninom, ali nikad toliko kao večeras.”
U obrazloženju dodjele medalje pisalo je da je Georgij Paro hrvatski kazališni nestor koji je trajno obilježio karlovačku kazališnu scenu i umjetničkim djelovanjem obogatio repertoar Gradskog kazališta Zorin doma, generacije karlovačkih mladih umjetnika – glumaca te stotine gledatelja kojima je kroz postavljene predstave prenosio svoju redateljsku i dramaturgijsku strast.
Gergij Paro (1934.) osnovnu školu i gimnaziju završio je u Karlovcu, redateljsku karijeru počeo je ranih pedesetih godina 20. stoljeća u Zorin domu, režirao je više od 150 predstava u Hrvatskoj (Karlovac, Zagreb, Dubrovnik, Split, Osijek, Rijeka) i inozemstvu, osobito u SAD-u i Sloveniji. Režirao je dokumentarne filmove, televizijske i radiodrame. Objavio je knjige kazališnih zapisa Iz prakse (1981.), Made in USA (1990.), Theatralia disjecta (1995.), Razgovor s Miletićem (1999.) i Pospremanje (2010.). Bio je učenik Branka Gavelle i Krležin sugovornik. Deset godina obnašao je dužnost intendanta zagrebačkog HNK. Bio je umjetnički ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara i Sterijinog pozorja, a od 1966. režirao je i predavao na američkim sveučilištima. Od 1986. bio je redoviti profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu