KRUNOSLAV CAPAK NOVI KANDIDAT HDZ-a ZA RUŠENJE BANDIĆA: ‘Vrlo je glasan i dominantan, ni izbliza nije nalik na onog staloženog Capaka’

Krunoslava Capaka za šefa diplomacije, tako su se do prije nekoliko dana na društvenim mrežama šalili na račun ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nakon što je nakratko zaigrao ulogu ministra vanjskih poslova pokazujući zube austrijskim vlastima koje su nas odlučile staviti na crvenu listu. “Uskoro će skijanje”, priprijetio je Capak austrijskim kolegama najavljujući potencijalnu protumjeru. Od protumjere, kako zasad stvari stoje, neće biti ništa, Hrvatska, ako je suditi po broju oboljelih od koronavirusa, ima previše svojih briga, a u brigama je i Capak koji u očima javnosti više ne uživa poštovanje kakvo je uživao na početku borbe s globalnom pandemijom. Upravo je on dao cijeli niz nespretnih izjava koje su posljednjih mjeseci zbunjivale javnost, a osim toga, Capak je jedan od članova Nacionalnog stožera s kojega se pozlata ionako odavno skinula. Mnošto je kritičnih građana, ali i stručnjaka koji u posljednje vrijeme propitkuju, pa i kritiziraju kako Capaka, tako i cijeli Stožer, no zbog nesmotrenih istupa baš je ovaj stručnjak najčešće na udaru javnosti i medija. Na udaru javnosti nerijetko se Stožer nalazi i zbog broja testiranih građana jer Hrvatska još spada u kategoriju zemalja s relativno malim brojem testiranja. Svjetska zdravstvena organizacija još je sredinom ožujka pozvala na što veći broj testiranja jer se pokazalo da su neke države uz široko testiranje, mjerenje temperature i izoliranje oboljelih uspjele dobro kontrolirati širenje virusa, čak i uz nešto labavije mjere društvene distance koje se u manjoj mjeri odražavaju na gospodarstvo. Jedan od takvih primjera je Island, koji ima više od 50 tisuća testiranja na milijun stanovnika.

Nema reagensa

Sve donedavno u Hrvatskoj je bilo teško doći do testiranja na COVID-19 jer su uvjeti koje je trebalo ispuniti da bi se netko smatrao pogodnim kandidatom postavljeni iznimno visoko, jedan od preduvjeta bio je taj da je netko bio u nekom od svjetskih žarišta poput Kine ili Italije. U međuvremenu se potvrdilo da virus cirkulira lokalno pa su nadležni malo otpustili kočnice. Odnedavno je pokrenut pregled “drive through” koji omogućuje da se pacijentima uzima uzorak a da ne izlaze iz svojih automobila, što se smatra sigurnim za pacijente i za medicinske djelatnike. Valja imati na umu da u Hrvatskloj postoji niz laboratorija koji su dovoljno stručni za testiranje, i kad bi im se dalo zeleno svjetlo za to, testovi se ne bi morali slati u Zagreb pa bi se testiranje odvijalo osjetno brže. No, velik problem predstavlja manjak potrebnih reagensa koje je u kriznoj situaciji teško nabaviti jer je nužno posjedovati kit za izolaciju RNK te još nekoliko reagensa. Količna kitova na tržištu je limitirana, a na tržištu generalno manjka reagensa za provođenje masovnog testiranja. Uz to, dobro upućeni tvrde da si masovna testiranja uglavnom mogu priuštiti bogate zemlje, s druge pak strane, oni koji kritički promatraju rad Stožera i broj provedenih testova pitaju se zašto mi posjedujemo uređaj generoskop koji teoretski može odraditi do 1500 uzoraka, a za njega nema reagensa da bi se proveli testovi. Zašto nema suradnje na način da se po cijeloj državi testira, a da se u Zaraznu bolnicu šalju brisevi te da u konačnici država plati reagense, jedno je od pitanja koja među kritičarima izazivaju nezadovoljstvo, a problem je uz ostalo i u tome što ni nedavno predstavljeni dijagnostički aparat Cobas 6800 koji u 24 sata može izolirati više od 1500 uzoraka koronavirusa te ubrzati i unaprijediti dijagnostiku bolesti nije u funkciji.

Političke ambicije

Riječ je o uređaju koji je prije nekoliko tjedana prilikom posjeta Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu predstavio premijer Andrej Plenković, tvrdeći da je Vlada za nabavu zaštitne opreme u vrijeme epidemije posredovala te s glavnim šefom velike farmaceutske kompanije Roche Christophom Franzom dogovorila nabavu tog uređaja vrijednog tri milijuna kuna za Infektivnu kliniku. “Stručnjaci kažu da ćemo, ako ovaj aparat odradi 1500 testova na dan, postati brži i učinkovitiji”, izjavio je premijer početkom lipnja, kada je ovu bolnicu posjetio usred kampanje za parlamentarne izbore. Iako nismo postali brzi i učinkoviti, postali smo još zaraženiji, a kao svaki pravi političar, Plenković posljednjih dana, osim o borbi s bolešću, razmišlja i o borbi s rivalima na lokalnim izborima koji bi se trebali održati krajem svibnja iduće godine. Kao što je poznato, na tim izborima Plenkovića posebno zanima rušenje zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a premda se po HDZ-u donedavno šuškalo da bi kandidat za tu akviziciju trebao biti njihov gospodarski stručnjak Ivan Domagoj Milošević, odnedavno se kao potencijalni kandidat za zagrebačkog gradonačelnika u redovima vladajuće stranke ili za mjesto visoko na listi spominje i Capak, koji će za realizaciju tog cilja morati proći obradu kod HDZ-ove čuvene PR mašinerije. Premda je članstvo u HDZ-u Capak donedavno nastojao držati u tajnosti, otprije nekoliko mjeseci dobro je poznato da je ravnatelj HZJZ-a član Plenkovićeve stranke, no za razliku od svoje kolegice Grbe Bujević, on na parlamentarnim izborima nije formalno sudjelovao kao jedan od kandidata na listama za Sabor.



Plenković Capaku, baš zbog njegovih ishitrenih izjava, pristupa s oprezom, no s druge strane, uvjeren je da je on ipak u borbi s koronavirusom pokazao određene organizacijske sposobnosti koje su nužne za gradonačelničku poziciju. Kandidira li se uistinu Capak za zagrebačkoga gradonačelnika, njegovi bi konkurenti mogli dublje zagrebati i po njegovu znanstvenom opusu, a ako je suditi po portalu Hrčak, većina Capakovih znanstvenih radova obvjavljena je nakon što je imenovan za ravnatelja HZJZ-a 2016. Radovi su mu vezani uz područje javnog zdravstva te se tako bavi utjecajem klimatskih promjena na kvalitetu vode za ljudsku potrošnju, ali i praćenjem ispravnosti namirnica u Hrvatskoj. U svojim radovima Capak progovara o zloupotrebi marihuane, a jedan od radova u kojem se uz ostale autore spominje njegovo ime jest i onaj koji je moguće pronaći pod naslovom “Uloga praćenja komaraca u kontroli arbovirusnih infekcija u Hrvatskoj”. Ondje se uz ostalo navodi da je Capak predavač na mostarskom Medicinskom fakultetu, a taj podatak moguće je pronaći i na njihovim stranicama. Još od 2012. Capak je docent na Katedri za zdravstvenu ekologiju i radnu medicinu na tom studiju, gdje ga predstavljaju kao predsjednika Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju te člana Hrvatskog društva za epidemiologiju Hrvatskog liječničkog zbora, ali i kao člana stalnog odbora Regionalnog odbora za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pa se podsjeća i da je predsjedao Europskom radnom skupinom za okoliš i zdravlje te je bio član Europskog ministarskog odbora za okoliš i zdravlje. “U skladu s uočenim trendom porasta broja slučajeva zaraznih bolesti koje se prenose vektorima, dolazi do povećanja razmjera javnozdravstvenog problema, no s druge strane i do jačanja kapaciteta u svrhu suzbijanja navedenih bolesti. S ciljem zaštite populacije od arbovirusnih infekcija, nameće se potreba za kontinuiranom provedbom praćenja i procjenom rizika utjecaja vektora i vektorskih bolesti na zdravlje, za što je neophodno prikupljanje podataka kroz programe praćenja. U problematici zaraznih bolesti koje se prenose vektorima potrebno je integrirano obuhvatiti aktivnosti koje se odnose na nadzor nad vektorima, entomološke djelatnosti, sustav ranog otkrivanja, preventivno suzbijanje, protuepidemijske mjere te praćenja prisutnosti virusa u vektorima, rezervoarima ili zaraženim životinjama. U Hrvatskoj je zakonom propisano praćenje komaraca na lokalnoj i na državnoj razini te je na inicijativu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uspostavljen monitoring invazivnih vrsta komaraca koji se kontinuirano provodi od 2016.”, stoji u sažetku Capakova znanstvenog rada u kojem se bavi praćenjem komaraca.

Organizacijske sposobnosti

Oni koji od prvih dana prate koronavirus u Hrvatskoj sjetit će se kako su u medijima u početku nastupali uglavnom epidemiolog Bernard Kaić te predstavnica WHO-a u Hrvatskoj dr. Antoinette Kaić-Rak. Dok Kaić još s vremena na vrijeme istupi u medijima, doktorica Kaić-Rak nestala je iz javnog prostora, a ključne odluke, pa i medijska zastupljenost, pali su na Capaka, doktoricu Alemku Markotić, ministra Beroša i njegova kolegu Božinovića. Četvorka je to koja se izložila javnosti, a nakon vala pohvala, odnedavno se nose i s valom kritika koje se svode na to da su iz nacionalnog postali HDZ-ov stožer, zbog čega ih je kritizirao čak i predsjednik Zoran Milanović. Za sve se “stožeraše”, osim doktorice Markotić, doista može reći da su HDZ-ovi dugogodišnji članovi, no Capak se u HDZ učlanio prije samo nekoliko godina, i to u vrijeme reizbora za mjesto ravnatelja HZJZ-a, institucije u kojoj je Capak nakon završenog studija na Medicinskom fakultetu u rodnom Zagrebu proveo cijeli radni vijek. Njegovi kolege iz Zavoda i danas bez zadrške Capaka opisuju kao analitičara, naglašavajući njegove organizacijske sposobnosti, no napominju da je vrlo glasan i dominantan te da ni izbliza nije nalik na onog staloženog Capaka kakvog promatramo posljednjih mjeseci. Uz to, njegovi suradnici tvrde da je on u Stožeru silom prilika, jer je logično da osoba koja vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo sjedi u timu koji se bori s koronavirusnom pandemijom.

Kompleksno razdoblje

Capak je u jednom od svojih intervjua priznao kako je prijatelj s ministrom Božinovićem, pa ga u kuloarima opisuju kao Božinovićeva čovjeka. Budući da je Božinović desna ruka premijera Plenkovića, doista nije nemoguće da ga nagovori da u kandidaturi za zagrebačkog gradonačelnika podrže Krunoslava Capaka. I dok se o Capakovoj političkoj karijeri u HDZ-u promišlja i kalkulira, kad je riječ o epidemiji, Plenković je sve skloniji vjerovati članovima Vladina Znanstvenog savjeta, prema čijim se napucima zapravo i donose sve odluke koje Capak i Beroš prezentiraju naciji. Ključni član tog Vladina savjeta je doktor Branko Kolarić, epidemiolog koji je prije nekoliko dana nagovijestio moguće mjere za jesen i zimu. Kolarić je epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar” i redoviti profesor na riječkom Medicinskom fakultetu kojega opisuju kao eksperta, ali i profesora koji se bavi epidemijama. Upravo je doktor Kolarić jedan od zagovornika obaveznog nošenja maski na otvorenom, a u zaštiti od koronavirusa, sklon je primjenama preporuka za rad od kuće, ako se situacija pogorša, otvoren je za to da se povremeno zatvore neke djelatnosti. Formalno je Znanstveni savjet za borbu protiv pandemije savjetodavno tijelo kojim ravna Plenković, a u njemu se, uz Capaka i Markotić, nalaze Dragan Primorac, Miroslav Radman, Igor Rudan, Gordan Lauc, Nenad Ban, Branko Kolarić te akademik Zvonko Kusić. Cilj Znanstvenog savjeta je da s vremenom formiraju sustav koji bi objedinio sve relevantne podatke i analize vezane uz koronu, a osim toga, ideja je posložiti sve podatke o oboljelima i njihove kontakte kako bi se epidemija usporila.

Pred nama je teško i nadasve kompleksno razdoblje u kojemu će mnoge maske pasti, premda su one u dnevnim aktivnostima obavezne. Krajnje je vrijeme da se politika i struka ujedine u borbi za zdravlje nacije, no pitanje je koliko je to realno i što nam neizvjesna budućnost doista nosi. No, činjenica je da je među građanima strpljenja sve manje pa bi i to uskoro moglo postati problem.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI