Era jeftinog novca i niskih kamata na kredita u Europi je i službeno završila. Naime, Europska središnja banka potvrdila je na sastanku podizanje bazne kamatne stope.
Rate kredita neće rasti do kraja godine?
To se i očekivalo, ali je i službeno potvrđeno da u srpnju referentna kamata za eurozonu raste 25 baznih bodova, odnosno 0,25 posto. U rujnu će ponovno rasti, ali je pitanje hoće li se ponovno povećati za 0,25 posto ili čak 0,5 posto. ECB je ostavio prostor za brže povećane referentne stope.
To je najvažnija financijska vijest, a da je tako pokazala je i činjenica da su već od jutra burze diljem svijeta u padu. Bankari uvjeravaju da se dizanje bazne stope neće odmah preliti na rate kredita, ali da se to očekuje u posljednja tri mjeseca ove godine. Oko 60 posto svih kredita u Hrvatskoj ugovoreno je uz fiksnu kamatnu stopu pa se svim klijentima koji imaju takvu kamatu neće promijeniti ništa, dok ostalih 40 posto mogu računati na to da će im se rate kredita krajem godine povećati.
Domaći analitičari očekivali su ta
j potez pa nam je tako Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen banke kazala da vijest nije iznenadila tržište jer se inflacija mora obuzdati.
Živković Matijević: Inflacija u lipnju iznosit će 11 posto
Prema procjeni ECB-a prosječna stopa inflacija u ovoj godini iznosit će 6,8 posto, dok će se u iduće dvije godine smirivati prvo na rast od 3,5 posto pa potom na rast od 2,1 u 2024. godini. To znači da rast cijena neće stati već će nastaviti i u iduće dvije godine, što je loša vijest za potrošače.
Rast cijena neće slijediti rast gospodarstva jer će BDP eurozone u prosjeku narasti tek 2,8 posto ove godine te po 2,1 posto iduće dvije godine. To je vrlo optimistično jer je OECD upravo smanjio prognoze rasta Europskoj Uniji i to zbog rata u Ukrajini. Oni kažu da će Europa biti najveća žrtva tog sukoba te da će njezino gospodarstvo najviše stradati te prognoziraju rast skromniji od dva posto.
Kako smo pisali, inflacija u eurozoni dosegla je novi rekord u svibnju, došla je do razine od 8,1 posto. Zrinka Živković Matijević kaže da inflacija još nije dosegnula vrhunac.
Na konferenciji portala euro.dnevno “Eurotransformacija Hrvatske”, guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je da će inflacija na domaćem tržištu dosegnuti više od 9 posto na razini godine.
Živković Matijević pak kaže da može biti i veća jer je u svibnju iznosila 10,5 posto u odnosu na svibanj 2021. godine, a penje se prema očekivanih 11 posto u lipnju.
“U Hrvatskoj se na hranu i bezalkoholna pića izdvoji 26 posto ukupne potrošnje, a u eurozoni je to oko 16,6 posto pa ne treba čuditi da je pritisak na inflaciju veći kod nas nego u prosjeku eurozone”, komentira Živković Matijević. U svibnju su u eurozoni najviše rasle cijene energije, za gotovo 40 posto, a eurozona je u svibnju zabilježila i jači rast cijena prerađene hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, za 7 posto.
Velimir Šonje: U srednjem roku sigurna je samo neizvjesnost
Spomenimo i da taj inflatorni pritisak koji je postao globalni problem, nije omeo da dobijemo pozitivnu ocjenu Europske središnje banke i Europske Komisije u konvergencijskom izvješću, a što nam je otvorilo nova vrata za ulazak u eurozonu.
“Odluka ECB-a uglavnom je očekivana. Možda je postojala dilema hoće li prvo povećanje stopa doći u srpnju ili rujnu, ali je to sada riješeno. Donekle iznenađuje što je ECB odmah najavio još jedno povećanje bazne stope u rujnu, kada će referentna stopa dosegnuti 0,5%. Tu negdje završava ono što znamo. To i ne predstavlja (pre)veliko iznenađenje jer i sam ECB ostavlja širom otvoren prostor za daljnji razvoj događaja u posljednjem kvartalu godine. Stvari se mogu razvijati oba smjera pa nam u srednjem roku predstoji samo neizvjesnost”, komentirao je za euro.dnevno makroekonomist Velimir Šonje.
U svibnju su cijene najbrže rasle u baltičkim zemljama, pa je tako Estonija u svibnju bilježila stopu inflacije od 20,1 posto, Litva od 18,5 posto, a Latvija od 16,4 posto. Najmanje su u svibnju cijene rasle na Malti, dok je u susjednoj Sloveniji inflacija bila na razini od 8,1 posto.
U Americi će bazna stopa biti 2,75 posto do kraja godine
Podsjetimo se, središnja banka SAD-a, FED je od ožujka povećala kamate za 75 postotnih poena, pa su u Americi referentne kamatne stope već sada od 0,75 do 1 posto. FED bi se do kraja godine mogao odlučiti na još dva povećanja pa se na tržištu očekuje da će bazna kamata u SAD-u krajem 2022. godine iznositi čak 2,50 do 2,75 posto. Referentna kamatna stopa baza je za određivanje svih drugih kamata. U eurozoni je još ovaj mjesec ona na nuli, a da bi došli do konačne kamate koju plaćaju građani na bazu se mora računati rizik zemlje, potom dodati maržu banke i regulatorne troškove.
Po tome je jasno da će svi koji imaju kredite osjetiti ovu promjenu na vlastitim novčanicima, ali je ujedno ovakav potez i jedini način da se obuzda galopirajuća inflacija koja je na europskom tlu dosegnula rekordne razine.