Kovačev rad znanstveno priznat! Objašnjava spornu tezu: ‘Ne mislim da je Ante isto što i Adolf, niti je to ikad bila hipoteza rada’

N1

Da je nedavni predsjednički kandidat Dejan Kovač sa češkim kolegom Štepanom Jurajdom napisao rad “Što je u imenu u ratu” je već poznata vijest. No, stiže novost.

Taj rad, koji je podigao podosta prašine u hrvatskom javnom prostoru, dobio je i znanstvenu potvrdu – objavio ga je prestižni ekonomski časopis, Journal of Popular Economics, pod naslovom “Names and behavior in a war”.

Bio je to Kovaču posebno važan trenutak, što je i posve razumljivo.

“Uspio sam biti prvi Hrvat koji je publicirao u najjačem znanstvenom žurnalu u population economics u svijetu”, pohvalio se na Facebook stranici.

Podsjećamo, rad je prvi put objavljen u listopadu 2016. u časopisu Centra za ekonomska istraživanja i poslijediplomski studij Ekonomskog instituta u Pragu.



Kada je ovdašnja javnost prvi put saznala za ovo Kovačevo istraživanje (u jesen 2019, ali tada se radilo o radnom tekstu), izbila je afera jer su Kovač i Jurajda istraživali rodne listove hrvatskih državljana i imena branitelja Domovinskog rata i iz toga zaključili da je među potonjima bio natprosječan broj ljudi koji se zovu Ante, kao i ustaški poglavnih Pavelić, piše Jutarnji list.

Dodatnu uzbunu je izazvao dio u kojem su njih dvojica ustvrdila kako ime Ante ima slične konotacije u Hrvatskoj kao Adolf u Njemačkoj. Dodali su kako “za razliku od imena Adolf u Njemačkoj, ime Ante, kao i imena ostalih vodećih generala i političara, nastavila su se koristiti u Hrvatskoj. Posebno su ponovno stekla popularnost krajem 20. stoljeća, s novim usponom hrvatskih nacionalističkih osjećaja”.

U novoj verziji više nema usporedbe s Hitlerom, ali članak se bavi imenom Ante i ostalim “nacionalističkim imenima”.

Zaključke o tome koja su imena nacionalistička izvukao je iz imena 22 političara i generala koji su primili viteštvo NDH, piše Jutarnji, a tu su, među ostalima, i Eduard Bunić, Jure Francetić, Franjo Šimić, Ladislav Aleman, Salko Alikadić, Vilko Begić, Rafael Boban, Matija Čanić, Milan Desović, Slavko Štancer…

“Ne mislim da je Ante isto što i Adolf”

Dejan Kovač, s druge strane, objašnjava kako su u radu interpretirana 374 imena iz katoličkog te 276 iz pravoslavnog kalendara, ukupno oko 1500 imena.

“Zanimala nas je jednostavna analiza postoji li u vremenima visokog nacionalnog naboja, poput ratova, veća vjerojatnost davanja različitog skupa imena koja se vežu uz nacionalni identitet, ne samo Ante”, rekao je Kovač, između ostaloga, za Jutarnji list.

Komentirao je i tvrdnju koja mu se ‘stavljala u usta’ da je Ante kod Hrvata ono što je Adolf za Nijemce.

“Oko toga sam bio krivo interpretiran. Ime Adolf postoji u hrvatskom jeziku i ima ga u određenom postotku te je jedno od preko 1500 analiziranih imena. Na temelju imena Ante i drugih koja se nalaze u top 10 najčešćih imena, objašnjavam kako u ratnim vremenima, kada je jak nacionalni naboj, imate i povećan broj imena koja su vezana uz nacionalni identitet”, rekao je za Jutarnji.

Dodao je i da ih je zanimalo kako idu skokovi s nekim imenima te kako je način na koji su radili verificiran i u vrhunskom znanstvenom žurnalu koji je najjači u području ekonomike populacije, a članovi editorial boarda su nobelovci i drugi renomirani znanstvenici.

“Ukratko, ne mislim da je Ante isto što i Adolf, niti je to ikad bila hipoteza rada”, zaključio je.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI