KOLINDA BI MOGLA POSTATI ŠEFICA NATO-a: Može se pohvaliti jednim od najimpresivnijih životopisa među potencijalnim budućim šefovima

Foto: Dino Stanin/PIXSELL

Bivši norveški premijer Jens Stoltenberg na čelu je NATO-a od listopada 2014. godine.

Članice Saveza ugovor su mu produžile do rujna 2022. godine kako bi bilo sasvim dovoljno vremena za pronalazak njegova nasljednika.

Očekuje se da će njegov nasljednik biti predstavljen na summitu čelnika NATO-a u Madridu krajem proljeća ili početkom ljeta sljedeće godine, javlja Politico.


Pojedini dužnosnici, diplomati i analitičari kažu da je nakon 72 godine krajnje vrijeme da NATO imenuje prvu ženu na čelnu civilnu poziciju dok drugi tvrde kako bi s obzirom na nastavak sukoba s Rusijom odabir nekoga iz istočne Europe poslao Moskvi važan signal.

Za dužnost šefa NATO-a spominju se tri imena: bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, bivša litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė i aktualna estonska predsjednica Kersti Kaljulaid.



Grabar-Kitarović, koja je bila prva hrvatska predsjednica u razdoblju od 2015. do 2020. godine, u prednosti je utoliko što je već radila u sjedištu NATO-a kao pomoćnica glavnog tajnika za javnu diplomaciju od 2011. do 2014. godine. I u tom je poslu bila prva žena.

Njeni protivnici kažu da je svoju političku karijeru gradila kao konzervativka desnog centra, da bi se približila tvrdoj desnici tijekom kampanje u predsjedničkim izborima 2019. godine.

Pod pritiskom populističkog protukandidata pomaknula se udesno, što je dovelo do optužbi da se u kampanji verbalno približavala desničarskim biračima, da bi na kraju bila poražena od Zorana Milanovića.

Međutim, Grabar-Kitarović može se pohvaliti jednim od najimpresivnijih životopisa među potencijalnim budućim šefovima NATO-a, obnašavala je dužnost hrvatske ministrice za Europu i ministrice vanjskih poslova.

Imala je snažnu ulogu u uspješnim prijavama Hrvatske za članstvo u EU i NATO-u. Također je obnašala dužnost veleposlanice u SAD-u od 2008. do 2011., što znači da ima veze u Washingtonu, koji će imati presudnu riječ u odluci o novom glavnom tajniku NATO-a.

Kao suradnica na Institutu za politiku Američkog sveučilišta, Grabar-Kitarović je na proljeće održala seminar o budućnosti NATO-a koji bi joj mogao poslužiti kao audicija za novi posao. U seminaru je naglasila kako je neko vrijeme provela na terenu u Afganistanu tijekom rada kao pomoćnica glavnog tajnika.

“Voljela sam svoj posao u NATO-u, zajedničko radno iskustvo i ozračje”, rekla je na tada Grabar-Kitarović, a na seminaru je također sudjelovao i bivši glavni tajnik NATO-a od 2004. do 2009. godine Jaap de Hoop Scheffer.

De Hoop Scheffera na toj je poziciji naslijedio bivši danski premijer Anders Fogh Rasmussen, koji je prethodio Stoltenbergu. Nekoliko upućenih osoba u NATO-u reklo je da je na toj poziciji teško zamisliti nekoga tko prethodno nije bio šef države ili vlade.

Nasuprot tome, Grabar-Kitarović suočila se s pitanjem kako je bila previše bliska ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tijekom Svjetskog prvenstva 2018. godine, kada je odjevena u majicu s crveno-bijelim kockicama istaknula podršku hrvatskoj reprezentaciji na putu do finala i poraza od Francuske na moskovskom stadionu Lužnjiki.

Tijekom svog seminara za Američko sveučilište Grabar-Kitarović pokazala je vještinu ponavljanja Stoltenbergovih pro NATO-ovih floskula, koje su mu donijele reputaciju discipliniranog komunikatora čak i usred nemira koje je izazvao bivši američki predsjednik Donald Trump.

“Vrlo je važno napomenuti da NATO nije samo vojni savez, to je i politički savez, kao i savez vrijednosti. U NATO-u postoji zajednički demokratski identitet”, rekla je tada Grabar-Kitarović, piše Politico.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI