Kandidat Restart koalicije na čelu je najnetransparentnijeg grada u Hrvatskoj

Institut za javne financije predstavio je 1. srpnja 2020. rezultate šestog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica.

Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 4,1 od mogućih 5.

To je znatno poboljšanje u odnosu na 2015. kada je iznosila prosječnih 1,8. Naravno, sama objava dokumenata, ne znači apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom k višim razinama transparentnosti neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava. Osobito u doba krize – kad se zbog koronavirusa (u Zagrebu i okolici dodatno i zbog potresa), prihodi smanjuju, a rashodi rastu – sudjelovanje i kontrola su potrebniji nego ikada.

Kako bi dobiveni rezultati bili što dostupniji i pregledniji, Institut je objavio na svojoj službenoj stranici interaktivnu kartu koja prikazuje stanje u svim županijama, gradovima i općinama.

Među onima s godišnjim prihodom manjim od 3.000 kn po stanovniku, samo je Novi Marof objavio manje od četiri dokumenta, a svih pet dokumenata objavili su čak i najsiromašnija Duga Resa, te Oroslavje, Dugo Selo i Zlatar (svi s godišnjim prihodom manjim od 3.000 kn po stanovniku).



Ipak, među prvih pedesetak gradova s godišnjim prihodom većim od 5.000 kn po stanovniku, manje od četiri dokumenta objavili su samo Obrovac, Senj i Vrlika. Najmanji gradovi s objavljenih svih pet dokumenata su Klanjec i Cres (do 3.000 stanovnika) te Čabar, Skradin i Pag (do 4.000 stanovnika). Samo tri grada s više od 10.000 stanovnika – Vinkovci, Križevci i Novi Marof – objavili su manje od četiri dokumenta.

Najnetransparentniji grad, sa samo jednim dokumentom su Križevci – ima nešto manje od 20.000 stanovnika

Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih, građani se mogu angažirati i, između ostalog, utjecati i na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, na odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.

Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, od županija najtransparentnije su Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka, Karlovačka i Šibensko-kninska, a najnetransparentnije Zadarska, Splitsko-Dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Ličkosenjska i Dubrovačko-neretvanska županija.

U usporedbi s prethodnim ciklusom, 55% svih jedinica objavilo je jednaki, a 17% čak i manji broj dokumenata (uglavnom jedan ili dva dokumenta manje, dok su općine Cerna, Gudinci, Kolan, Lanišće, Podravska Moslavina, Strahoninec, Sveti Filip i Jakov, te grad Križevci, objavili čak po tri dokumenta manje nego u prethodnom ciklusu).

Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn član je HSS-a, a na parlamentarne izbore izlaze s Restart koalicijom pod vodstvom Davora Bernardića.

Istraživanje je provedeno u razdoblju studeni 2019. godine – travanj 2020. godine, prenosi prigorski.hr.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI