KAMATNE STOPE IPAK LETE U NEBO? Marić smatra da će doći kraj razdoblja povijesno niskih kamatnih stopa, ne zna kada će to biti

screenshot

O mogućnosti podizanja rata kredita zbog mogućeg skoka kamatnih stopa i dalje se govori u našoj zemlji.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u utorak je rekao da će razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa neminovno proći.

Dodao je kako je vrlo teško pretpostaviti kad će se i kojim tempom to događati.


Na upit slaže li se s premijerom Andrejom Plenkovićem koji je rekao da ne treba stvarati paniku u javnosti i zabrinutost građana zbog izjave guvernera HNB-a Borisa Vujčića o mogućem rastu kamatnih stopa, Marić je rekao da je i sam dosta puta govorio o neminovnom kraju razdoblja niskih kamatnih stopa. No, da je vrlo teško procijeniti dinamiku promjena referentnih kamatnih stopa na međunarodnim tržištima.

“Već se tri godine govori o povećanju kamatnih stopa, ali se to ne događa”, istaknuo je Marić.



Dodao je da građanima treba davati potpune informacije na transparentan način, koji neće na njih imati dodatne reperkusije.

Niske referentne kamatne stope na međunarodnim tržištima po njegovim su riječima uz ostalo posljedica tiskanja novca nakon globalne gospodarske krize prije jednog desetljeća, a u slučaju Hrvatske kamate su smanjene i zbog smanjenja premije rizika, zahvaljujući čemu je, primjerice, država 2015. godine platila 12 milijardi kuna kamata, a lani ispod 7,5 milijardi.

Sve je to, nastavio je, imalo utjecaja na uvjete zaduživanja gospodarstva i građana.

Marić se osvrnuo i na uvođenje eura. Što se tiče utjecaja uvođenja eura na cijenu novca i kamate na kredite, rekao je da uvođenje eura ima izravan povoljan utjecaj na smanjenje premije rizika na pojedinu zemlju.

Agencija Fitch je objavila da uvođenje eura znači dva stupnja bolji kreditni rejting Hrvatske, a to utječe na pad premije rizika, a onda i kamatu.

Novinare je zanimao i Marićev komentar na odluku Visokog kaznenog suda da djelomično uvaži zahtjeve obrane Ivice Todorića u slučaju Agrokor te da iz spisa izdvoji knjigovodstveno-financijsko vještačenje.

Državu bi nakon arbitraže mogla čekati isplata odštete veće od milijarde kuna. Ministar nije komentirao pravni aspekt slučaja. Što se tiče potencijalnih šteta, rekao je da “proračun uvijek mora biti spreman”, kao što je bio i do sada u slučaju da država izgubi spor.

Podsjetio je da je bilo i izvansudskih dogovora, kao sa šest banaka u slučaju franak.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI