U doba klimatskih promjena sve se mijenja pa se tako i stabla u urbanim prostorima zbog stresnih uvjeta za život sve više suše i obolijevaju. Neki smatraju da je najlakše uzeti motornu pilu, kako se kod nas radi već godinama i odrezati oštećene grane, a nerijetko i cijela stabla te na njihova mjesta posaditi nova, mlada.
No, postavlja se pitanje mogu li se takva odrasla stabla spasiti uz niže troškove nego pri rušenju? Naravno da mogu, a za to je potrebno mnogo manje novca nego za posjeći stablo, izvaditi panj, nabaviti kvalitetnu sadnicu i posaditi je. Treba samo malo truda, upornosti i ljubavi prema biljkama i stablima jer su i ona živa bića koja trebaju našu brigu i pomoć.
Odgovor imaju urbani šumar Maks Udov i Tin Udovč iz tvrtke Herbafarm-Magnolija. Otac i sin svoje vrijeme, novac i energiju ulažu u inovacije kako bi očuvali gradske parkove i spasili mnoga stabla koja se počinju sušiti ili su ih tako oslabljene napali razni štetnici. Njihova tvrtka osnovana je 1994. godine za radove u hortikulturi, uređenju okućnica te vrtova oko obiteljskih kuća kao i većih rezidencijalnih parkova. Svatko tko želi može se obratiti s povjerenjem jer će na jednom mjestu dobiti sve, od ideje, izrade idejnog rješenja, hortikulturnog projekta (projekta krajobraznog uređenja) pa do konačne izrade vrta i vrtno – tehničkih detalja, uz skladni dizajn i puno ljubavi.
‘Samozatajan’ krovni vrt za kojeg Zagrepčani i ne znaju
Kako ističu, od tada do danas ostvarili su brojne projekte, a uljepšali su stotine parkova i okućnica obiteljskih kuća.
“Jedan od projekata kojeg se uvijek rado sjetim je park u centru Green Gold u Zagrebu. To je ustvari jedan od najvećih krovnih vrtova u EU, koji ima i umjetna jezerca, a ispod njega se nalaze garaže i razni prostori. Kada smo prije jedanaest godina krenuli u realizaciju tog projekta suočili smo se s izazovom, ali bilo nam je iznimno zanimljivo. Moram istaknuti da se u tom parku dosad osim jednog stabla, niti jedno drugo nije posušilo. To je sve zahvaljujući našoj inovaciji Herbafertilu, kojeg smo stavljali u korijen stabala. Neprekidno težimo nečemu novom, brinemo o bilju te radimo na poboljšanju naših proizvoda”, rekao je Maks Udov.
S njim se složio i Tin koji je naglasio kako je krajobrazno uređenje i održavanje zelenila težak ali zanimljiv posao jer se brzo mogu uvidjeti greške i poboljšati rad što znatno olakšava cijeli posao.
“Kvalitetni i moderno dizajnirani elementi ugodni čovjeku i bilju, koji se brzo i jednostavno ugrađuju u vrt, a pritom su i pristupačnih cijena su postali i ostali naša misao vodilja, što je sve utjecalo na naš rad i naše inovacije koje smo kasnije osmislili”, rekao je Tin.
Dodaju kako se njihova poslovna politika temelji na plasiranju Herbafertila kao brenda koji će promjeniti naš odnos prema stablima, a uz to imaju i Herbadesign brend za dizajnerske proizvode u hortikulturi, a bave se i pošumljavanjem. Nova nada za pošumljavanje opožarenih površina i tisuće novih stabala.
Kod nas se pojavljuje izraziti problem šumskih požara na velikim površinama i to prije svega na brdovitom i nepristupačnom terenu. Takve površine gdje je nestala vegetacija su izložene eroziji izazvanoj jakim oborinama i vjetrom, pa se stotinama godina stvaran rahli humusni sloj zemlje vrlo brzo ispere u korita potoka i more te ostaje neplodno kamenito tlo. Zbog toga se ne bi smjelo dugo čekati sa pošumljavanjem. U našim prilikama takva pošumljavanja zahtijevaju veliki broj radnika i sadnica po jedinici površine, što je jako skupo i teško provedivo. Maks i Tin su stoga izradili pneumatski pištolj za pošumljavanje sa sjemenskim kuglicama. Sjeme može biti različito kao jela, smreka, ariš, bor, a ima u kuglici sve što je potrebno za uspješan start i rast. Sjemenske kuglice patentirane su kao i način njihove primjene a to je upucavanje u tlo pneumatskim pištoljem. Na taj način jedan iskusan radnik može u jednom danu pošumiti do jedan hektar šumske površine, za što je na stari način trebalo 24 do 26 ljudi.
Herbafertil za spas stabala
No, vratimo se Herbafertilu i pojasnimo što je to.
“Ideja za Herbafertil započela je još 2013. nakon čega su uslijedila razna isprobavanja pripravka, a zapravo je patentiran 2017. To je izuzetno jednostavno i jeftino rješenje kako pomoći postojećim živućim stablima kojima je oštećen korijen ili narušen vitalitet. Na njima se pojavljuju suhe grane i stablo izgleda loše, a ne onako kako bi trebalo izgledati. Herbafertil se primjenjuje preko korijena na način da se u zemlji pri rubu krošnje stabla izbuše motornim svrdlom rupe u koje se ubacuje cilindrična jutena vrećica ispunjena mješavinom prirodnih hranjivih komponenti. Rupe moraju biti pri rubu krošnje da se što manje oštete korijeni stabla, a opet da ne prođe puno vremena da korijen počne uzimati hranu iz vrećica. Svaka ugrađena vrećica stvara u godini dana od 6 do 7 kg mladog korijenja, pa ako oko stabla ugradimo 6 vrećica, stvorit ćemo od 36 do 42 kg mladog korijenja koje počinje vući hranjive tvari i vodu iz zemlje te polako oporavi i revitalizira stablo, a uz to i jače veže korijen u tlu pa stablo postaje otpornije na vjetroizvale. U gradskim uvjetima tlo oko stabala je nabijeno od gaženja te je smanjena mogućnost upijanja kišnice i izmjene plinova. Preko vrećice Herbafertila se vrši izmjena plinova u korjenskom sustavu, što pomaže zdravom rastu i sprječava rast patogenih gljiva.
“To se vidi na krošnji. Jača se stanična membrana i zbog toga su listovi stabala koja su tretirana Herbafertilom zelene ili tamnozelene boje uz osjetno smanjenje šteta od štetnika i biljnih bolesti”, rekao je Maks Udov.
Tla su sve manje zdrava
“Trava se stalno kosi, te se taj otkos kao i listinac odnose, što onemogućava stvaranje humusnog sloja. Jeste li primijetili da u zadnjih deset godina više nema glista kad pada kiša? Glista je jedno od mjerila za to je li tlo zdravo, je li mikrobiom tla dobar jer gliste ne žive na lošem tlu bez organske materije. Onda dođe krtica koja jede gliste, ali sada više nema ni krtica ni glista što znači da nema ni zdravog tla. Herbafertil na prirodan način vraća u tlo život te obnavlja mikrobiom tla, gdje ponovno nalazimo gliste nakon njegove ugradnje. S njim se potiče revitalizacija korijena. Po jednoj vrećici Herbafertila koju ugradimo u zoni korijena stabla razvijamo 6 do 7 kilograma mladog korijena u godinu dana. Taj korijen vraća vitalitet stablu”, naglasio je Maks Udov.
Kako bi sve istražili surađivali su na studentskom radu pod vodstvom profesora Tikvića iz Zavoda za ekologiju šuma sa zagrebačkog fakulteta Šumarstva i drvne tehnologije gdje su kroz dvije godine pratili stabla kojima je ugrađen Herbafertil. Zaključeno je da se od 40 do 80 posto popravio vitalitet i to nakon ugradnje Herbafertila. Primjenjeno je i ekološko navodnjavanje što znači da ne treba oko nekog stabla ljeti zalijevati kubicima vode nego se samo u te vrećice u kojima su stvorena “usta stabla”, tjedno ulije ukupno 57 litara vode i to je bilo dovoljno da se stabla oporave u ovom pokusu.
Tin je istaknuo kako su takav postupak proveli u Beogradu i u Ljubljani, a rezultati su bili fantastični!
Stablo treba prihraniti
“Imamo zahvalnicu od Zelenila Beograd, a u Ljubljani smo dobili egzaktne podatke jer oni vode evidenciju o svim stablima. Razlika onih stabala koja su tretirana u odnosu na ona koja nisu iznosi 35 posto povećanja opsega u nekoliko godina. To je značajna razlika. Voljeli bismo drugim gradovima, općinama i komunalnim poduzećima približiti ideju da se stablima može pomoći. No, to znači promjenu razmišljanja jer u stablo koje negdje raste treba nešto uložiti, ali mu se zato može i pomoći. Cijela priča s Herbafertilom ide korak dalje. Naime prilikom isprepletanja pripravka s korijenom nastao je naš novi patent, a on se temelji na spletu mladog korijena. To smo nazvali ‘usta stabla’. To je mjesto na kojem možemo dodati stablu nešto na žličicu i s tim ga nahraniti znajući da će to stablo ‘pojesti’ u potpunosti”, naglasio je Tin.
Maks se odmah nadovezao činjenicom da je važno vratiti stablima vitalitet i prirodnu otpornost na bolesti, jer je u čitavoj Europi zabranjeno prskanje stabala u gradu sa insekticidima i/ili fungicidima kako se ne bi štetilo ljudima. Stabla se više ne tretiraju kemijskim sredstvima i ona su onako slabo vitalna prepuštena bolestima.
Da se Herbafertil ne koristi samo u spašavanju stabala govorio je Tin koji je naglasio kako su odlučili prijaviti novi projekt istraživanja na maslinama korištenjem njihova pripravka.
I na masline može pozitivno utjecati
“Možemo utjecati na to da u nekoj ‘stresnoj’ godini proizvođač u ekološkoj proizvodnji maslina može dobiti ulje koje ima manju količinu fenola i manje je gorko nego druga maslinova ulja. Znači možemo dobiti premium kvalitetu”, istaknuo je.
“Došli smo u situaciju kada se u stablo mora uložiti. To više nije besplatno. Održavanje stabala mora biti u proračunu svake godine. Komunalci kažu da im 30 posto od posađenih stabala svake godine usahne. Mi iniciramo i govorimo da treba liječiti stabla, a onda nailazimo na odgovore kako nitko nema novaca za to. Hoće li se potrošiti do šest puta više novaca za sječu i sadnju novog stabla ili šest puta manje manje kako bi se spasilo postojeće stablo? Ne postoji nikakav natječaj ni kod nas niti u EU za spas postojećih stabala nego samo za sadnju novih mladih stabala”, zabrinut je Maks Udov.
Koliko mladih stabala moramo posaditi da nadoknadimo lisnu masu i koristi od samo jednog velikog postojećeg, a kojeg smo olako posjekli jer smo ga godinama pustili da propada i trune. No, nije Herbarfertil njihov jedini proizvod. Osim njega, u Herbafarm Magnoliji proizvode se i vrtni rubnjaci koji su jako zanimljivi jer čine vrt urednim. Oni se koriste za odvajanje gredica od trave, trave od staze i drenažnog sloja koji se nalazi uz kuću.
“Čovjek kada ima gotov vrt, a želi neku cvjetnu gredicu te pritom više ne želi raskopavati vrt postavit će rubnjak koji se samo zabije čekićem u zemlju (Shark DIY). Imamo i rubnjake Xpress koji se stavljaju ispod stabla gdje su korijeni stabla i tvrda zemlja te ne možemo ukopavati vrtne rubnjake. Sada takve ružne površine možemo popuniti sa borovom korom te vrt ostaje čist i uredan. Imamo i novi proizvod, a to je vrtni rubnjak za robot kosilice. To je specijalan rubnjak koji se zabije u zemlju bez kopanja, te ne treba dodatno kositi tanki rub trave koju nepokošenu ostavlja iza sebe robotska kosilica”, rekao je Maks.
Kako bi se unaprijedilo urbano šumarstvo kod građana treba stvoriti svijest da stabla polako odlaze i da se više ne može računati na nekadašnji način – posadiš i stablo samo raste, već trebaju dodatnu brigu, njegu i po potrebi zalijevanje.
“Promijenila se klima, promijenili se uvjeti, mora se stvoriti u ljudima osjećaj da moraju čuvati zelenilo. Postojeća stabla treba voljeti, cijeniti i čuvati. Motorna pila više nije kao nekad prva opcija”, zaključio je Maks Udov.