KAKO ĆE HRVATI IZAĆI NA KRAJ S KREDITIMA? Europska središnja banka podizanjem kamatnih stopa želi obuzdati inflaciju

Foto: Pixabay

Kako bi obuzdala inflaciju Europska središnja banka (ESB) je u ovoj godini podignula kamatne stope za 1,25 postotnih bodova, a na sjednici u četvrtak trebala bi ih ponovo podići. Prema najavama iz ESB-a, povećanje kamatnih stopa bi se trebalo nastaviti i u slijedećim mjesecima.

Ovoga tjedna očekuje se povećanje ključne eurske kamatne stope za daljnjih 0,75 posto, čime će se kamate na depozite koje poslovne banke drže u središnjim bankama dići na 1,5 posto, a kamate po kojima banke posuđuju novac na 2,25 posto, piše u srijedu Večernji list.

Povećanjem kamata ESB želi vratiti inflaciju na 2 posto, ali dok se to ne dogodi kamate u eurozoni će nastaviti rasti. To znači da će rasti i kamate na kredite koje nikad nisu bile niže nego u prethodnom razdoblju.

Hrvatske poslovne banke s više od 82 milijarde kuna viška likvidnosti drže novac na računima HNB-a. Trenutačno hrvatske banke građanima nude stambene kredite s varijabilnom kamatom koja se uglavnom kreće između 3 i 4 posto, a nešto su više kamate na fiksne kredite.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj nisu nikad bile više. Kako ESB diže kamate, tako će ih dizati i hrvatske banke. Dok oni koji su digli kredit s fiksnom kamatom na duži niz godina su još mirni, to ne vrijedi i za one s fiksnom kamatom na stambene kredite. Uz rastuće troškove života, tako veliko povećanje malo će sebi tko moći priuštiti.



Očekivano povećanje ključne eurske kamatne stope za 0,75 posto ovoga četvrtka već je ukalkulirano i u cijenu javnog duga europskih država.

Prinosi na hrvatske desetogodišnje obveznice ovaj ponedjeljak su bili 4,1 posto, talijanske 4,6 posto, slovenske 3,6 posto, slovačke 3,7 posto, a njemačke 2,4 posto! Države izvan eurozone prolaze još lošije pa su prinosi na mađarski javni dug gotovo 11 posto, poljski preko 8 posto, a nisko zadužene Češke 6 posto.

Razdoblje jeftinog novca je prošlo, a s njim opet u prvi plan dolazi snaga ekonomije, kvaliteta upravljanja državom, iznos javnog duga te deficita. Kamate koje pojedine države plaćaju na nova zaduženja i refinanciranje starih dugova od ove su jeseni goleme.

Poljska se potkraj rujna zadužila od 7 do 8,5 posto, ovisno je li izdanje na pet ili deset godina. Mađarska desetogodišnja obveznica otišla je krajem rujna uz 9,6 posto kamate, rumunjska četverogodišnja obveznica izdana je uz 8,5 posto, Češka se zadužila oko 5,1 posto, a Slovenija sredinom rujna za 3,3 posto.

Hrvatska je svoju težinu posljednji put testirala u srpnju, i to na domaćem tržištu, gdje je na 10-godišnju obveznicu postigla kamatu od 3,375 posto. U travnju je tri milijarde eura teška desetogodišnja obveznica prošla uz 2,95 posto, a još na proljeće prošle godine hvalili smo se rekordno jeftinim zaduženjem od 1,1 posto.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI