Kakav turizam treba Hrvatskoj?

screenshot

Prema najavama, očekuje nas lošija turistička sezona i borba za svakoga gosta na tržištu. Povratak istočnomediteranske konkurencije, niske cijene i Brexit negativno utječu na turističku perspektivu Hrvatske. Sve je manje rezervacija, sve je važnija kvaliteta. Sunce i more kao ponuda više nisu dovoljni, hrvatskom su turizmu nužne strateške promjene.

U emisiji “Otvoreno” HRT-a o turizmu u Hrvatskoj govorili su ministar turizma Gari Cappelli, direktor HTZ-a Kristjan Staničić, direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić i predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK i predsjednik Uprave “Uniline” Boris Žgomba.

Ministar Cappelli na početku je komentirao pad bookinga i trebamo li se zabrinuti.

– Ne treba se zabrinjavati. Kad je turizam u pitanju i navodno iskakanje onda koji puta radimo i preveliku buku. Sve će to sjesti na svoje mjesto, bit će negdje na razini prošle godine. Moramo razgovarati o prihodima, vrijeme je da se o tome razgovara. Lani smo, kao što smo i planirali, s domaćim prometom došli na 12 milijardi eura. Strategija razvoja turizma rekla je da je 20 milijuna turista granica koju smo trebali dostignuti za godinu-dvije dana. No mi smo je već dostigli. Sad se priča o nekom padu, a imamo brojke koje su trebale biti za godinu-dvije. Neke stvari brkamo, moramo raditi na kvaliteti u turizmu. Hoće li na nekom tržištu biti isti booking ili će se za koji mjesec izjednačiti s lanjskim, siguran je da će biti isti kao prošle godine. No treba raditi na kvaliteti i organizaciji.

Na pitanje treba li nam veliki broj turista ili turisti puno troše, što nama treba ministar Cappelli je rekao da se u Hrvatskoj troši više nego prije nekoliko godina, povećana je potrošnja.



– Radimo na segmentima gdje se daleko više troši i gdje gosti borave tijekom cijele godine, primjerice zdravstveni turizam. Vlada će napraviti 6-7 glavnih zakona što se tiče turizma. Rasli smo 20% u dvije godine. To je ogroman pomak. Mi na 4 milijuna stanovnika imamo 20 milijuna turista, a Španjolska na 82 milijuna stanovnika ima 46 milijuna turista. To su brojke, objasnio je Cappelli.

– Stalno se pokušava prezentirati da se Hrvatskoj događa turizam, na neki način slučajno. No to nije tako. Turizam je horizontalna djelatnost. Koji puta moram s 10 kolega u Vladi razgovarati da bih dio zakona uspio progurati. Svaki dobar pomak u turizmu donosi pomak u poljoprivredi, drevnoj industriji itd., smatra.

Staničić je za booking rekao kako je  stabilan i da predviđa da će biti na razini prošle godine.

– To potvrđuju i sadašnje brojke jer je prolazno vrijeme u pozitivnom trendu, nema nikakve panike. HTZ je takve trendove najavljivao još lani pa smo tako i pripremili godišnji plan za ovu godinu i pripremili kampanje. Povećali smo budžet za avio goste, pojačali smo promociju na dalekim tržištima, iza nas je glavna sezona sajamskih nastupa. Dakle situacija je pod kontrolom. Kako se budemo primicali glavnoj sezoni uvjeren sam da će se booking dalje intenzivirati, rekao je Staničić.

Žgomba je rekao da se pad bookinga mogao predvidjeti jer su pokazatelji govorili da dolazi do usporavanja i smanjenja potražnje prema hrvatskim destinacijama.

– Evidentno je da je razdoblje hiper potražnje 2016.-2018 za nama, ove godina, a i idućih morat ćemo se dobro potruditi za gosta, boriti za gosta. To je bilo predvidljivo. HTZ, ministarstvo turizma, privatni sektor i svi koji mogu utjecati na kvalitetu i uspjeh turističke godine rade sve najbolje što mogu napraviti. Činjenica je da je u ovom trenutku stanje rezervacije slabije nego lani, ali nadamo se da će se to ispraviti i doći na svoje. Veliki uspjeh hrvatskog turizma bit će ako dostignemo rezultate od lani, smatra Žgomba.

Na pitanje ima li mjesta panici zbog manjeg bookinga Ostojić je komentirao riječima da  Hrvatsku može očekivati lošija turistička godina ako se pod loše smatra da rast neće biti 6, 7 ili 10%.

– U turizmu se ništa ne događa preko noći, osim ako se ne dogodi nešto radikalno i nepredviđeno. Kako sada stoje stvari mislim da nema razloga za paniku. Sezona će biti na razini prošle godine i to ne bih smatrao neuspjehom. Hrvatska dijeli sudbinu kompletno svih mediteranskih destinacija s izuzetkom Turske i nešto malo Grčke. Nismo u nekakvom kutu da nitko ne pita i ne bukira Hrvatsku. Uslijed nekoliko globalnih makroekonomskih pokazatelja vidi se da će biti teško, ali za paniku razloga nema, uvjeren je Ostojić.

Jakelić je komentirao činjenicu da naš turizam ovisi o kretanjima u jačim državama – Italiji, Britaniji, Njemačkoj. Naime, udio turizma u BDP-u je 20%. Na pitanje je li ta brojka zabrinjavajuća, oslanjamo li se previše na turizam te koliko je turizam kao gospodarska djelatnost fragilna grana rekao da je vrlo fragilna.

– Bavljenje turizmom je isto kao i bavljenje poljoprivredom  To je industrija na otvorenom, pod utjecajem vremenskih nepogoda, političkih nestabilnosti. Ima raznih izazova koji mogu utjecati na turizam. Kompletno naše gospodarstvo je vezano na zemlje u okruženju i svaki poremećaj na tržištu dovodi do neravnoteža i izazova u našem gospodarstvu pa tako i u turizmu. No ovo nije neočekivano, mogli smo anticipirati razvoj događaja, primjerice Brexit i znali smo da Britanci prebroje svaku funtu prije nego se odluče gdje će ju potrošiti. Ne treba paničariti i širiti defetizam. Mi imamo prirodan pad koji je ciklički u svim biznisima, u svim industrijama i to se upravo događa i s hrvatskim turizmom, rekao je.

Jakelić smatra da moramo privući bogatije goste.

– Ono što bismo trebali je podizanje razine kvalitete našeg turizma dobivati solventnije goste više platežne moći i tako možemo amortizirati i prevenirati pad.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI