JE LI VAM SRETAN ILI NESRETAN? Danas je petak 13. Znate li zašto kod ljudi izaziva strah?

Unsplash/Ilustracija

Petak 13. smatra se nesretnim danom u tradiciji zapadnog praznovjerja.

Strah od broja 13 ima i svoj naziv – triskaidekafobija, dok se strah od petka 13. naziva paraskevidekatriaphobia.

Zanimljivo, ove će godine petak 13. biti zabilježen samo jednom i to danas.


No, odakle uopće strah od petka 13., odnosno percepcija tog dana kao nesretnog, a po nekima i opasnog.

Jedno od popularnijih tumačenja kako je nastalo praznovjerje vezano za petak 13. jest jedno od najvećih pogubljenja u srednjovjekovnoj Europi. Naime, na petak 13. u listopadu 1307. godine francuski kralj Filip IV. Lijepi dao je uhititi stotinu vitezova templara, što je rezultiralo njihovim progonom, zatvaranjem, suđenjem i pogubljivanjem te naposljetku ukidanjem njihova viteškog reda.



Druga objašnjenja povezana su s pričom iz Novog zavjeta koja opisuje da je za vrijeme Isusove posljednje večeri za stolom sjedilo 13 osoba, nakon čega je Isus bio razapet na križu. Osim toga, trinaestim se gostom na večeri smatra Juda, koji je izdao Isusa i time navukao prokletstvo na sebe.

Vezano uz Bibliju, prije svega Stari zavjet, postoji vjerovanje kako je Eva upravo na petak 13. pojela jabuku s Drva spoznaje.

No, vratimo se templarima. Punim imenom “Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama”, templari su kršćanski vojni red osnovan 1118. godine nakon prvog križarskog rata po uzoru na cistercite s namjerom da pomognu novom Jeruzalemskom Kraljevstvu da se odupre napadima muslimana iz okolice i pruže sigurnost velikom broju hodočasnika koji su krenuli u Jeruzalem nakon njegovog osvajanja.

Red je osnovao plemić Hugo de Payens. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao židovski hram, Templum Salomonis, po čemu je i dobio ime. Oni su, kao i ostali crkveni redovi, polagali vječni zavjet poslušnosti papi, a obavezali su se i da će svoje živote posvetiti obrani puteva do Jeruzalema.

Motiv francuskom kralju da naredi uhićenje templara bila je činjenica da im je dugovao veliku svotu novaca. Naime, kralj je bio u ratu s Engleskom i za te je potrebe posuđivao od templara novac. S vremenom su kraljevi dugovi narasli do svota koje je bilo teško vratiti, pa se kralj odlučio na potez uništenja templara. Iskoristio je neosnovane optužbe o njima, po kojima su bili okrivljeni za herezu i svakojaka bogohulna djela.

Uhićen je i sam veliki meštar Templarskog reda, znameniti Jacques de Molay, koji se zatekao u Parizu. Uhićen je u zoru toga dana, zajedno sa 60 svojih vitezova.

Uhićeni templari podvrgnuti su mučenju, pri kojem su mnogi od njih na kraju priznali krivnju, uključivši pljuvanje na križ, odricanje Krista, idolatriju, sodomiju i opscene rituale. Ta priznanja izazvala su zapanjenost među francuskim stanovništvom. Papa je na kraljev nagovor naredio uhićenje svih templara u kršćanskom svijetu.

Veliki meštar Jacques de Molay spaljen je na lomači na jednom otočiću usred rijeke Seine u Parizu.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI