Na novinare se u posljednje doba podiže sve veća hajka, a takoreći tko god se sjeti i kome možda ne odgovara neka napisana ili izgovorena rečenica u nekom mediju, može tužiti novinara za klevetu.
Zanimalo nas je koliko je u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj bilo presuda zbog klevete – omalovažavanja i vrijeđanja časti neke osobe, i to posebice onih koje su presuđene u korist novinara, ali i onih dosuđenih u korist tužitelja.
Za informacije za portal Otvoreno.hr obratili smo se Vrhovnom sudu, ali i svim županijskim te općinskim sudovima u Hrvatskoj.
Glasnogovornik Vrhovnog suda Željko Pajalić je istaknuo kako taj sud ne donosi nepravomoćne presude, a što se tiče pravomoćnih, u posljednjih pet godina doneseno je 48.813 raznih odluka koje nemaju veze s klevetom, jer se Vrhovni sud time ne bavi.
Sa svih županijskih sudova u Hrvatskoj dobili smo odgovore kako kleveta nije u njihovoj nadležnosti, jer je ona kazneno djelo iz nadležnosti općinskih sudova (kazneno djelo prijetnje članak 139 KZ i uvrede članak 147 KZ ) pa stoga spada u nadležnost općinskih sudova.
Ipak, neki od županijskih sudova dali su nam statističke podatke za razne vrste presuda dosuđene u proteklih 10 i manje godina, ali koje nemaju veze s klevetom.
“Tako je u posljednjih 10 godina na Županijskom sudu u Zadru doneseno ukupno 439 raznih vrsta presuda od čega 416 pravomoćnih, a 23 presude su nepravomoćne odnosno nalaze se na rješavanju po žalbama na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske”, rekla je glasnogovornica Županijskog suda u Zadru Dijana Grancarić.
Zbog kaznenog djela klevete, na temelju raspoložive evidencije od 2015. do 2019. godine, s Općinskog suda u Splitu izvjestili su da je u tom razdoblju riješeno 12 takvih predmeta.
Kako je istaknuo Vuko Adžić Katalinić, glasnogovornik za kazneni odjel Općinskog suda u Splitu, od toga je bila jedna osuđujuća presuda pri čemu je izjavljena žalba, a spis se nalazi na odlučivanju na drugostupanjskom sudu.
Osim toga, bile su četiri oslobađajuće presude, od kojih jedna pravomoćna, a tri se nalaze povodom izjavljenih žalbi na odlučivanju na drugostupanjskom sudu.
Dosuđena je jedna odbijajuća presuda, a zbog povlačenja tužbe je pravomoćna, zatim tri rješenja o odbačaju privatne tužbe, a zbog isprike-povlačenja tužbe, ta su rješenja pravomoćna. Uz to, donesena su još tri rješenja o obustavi, među kojima su dva pravomoćna zbog povlačenja tužbe, a jedno još nije.
“Dakle, donesena je jedna nepravomoćna odluka u korist tužitelja, a svih ostalih 11 odluka – pravomoćnih i nepravomoćnih su u korist novinara”, rekao je Adžić Katalinić.
Županijski sud u Karlovcu u razdoblju od 1. siječnja 2010. do danas, donio je ukupno 135 raznih vrsta presuda od čega 117 pravomoćnih, a 18 nepravomoćnih.
S Općinskog suda u Karlovcu dobili smo informaciju kako su pred tim sudom u posljednjih 10 godina, vezano za kazneno djelo klevete, vođena 41 kaznena predmeta.
“U odnosu na novinare vođen je jedan postupak koji je okončan oslobađajućom presudom što znači da je okončan u korist novinara”, istaknula je Blaženka Lugar Vladić glasnogovornica Općinskog suda u Karlovcu.
Obustava postupka zbog klevete jer je tužitelj preminuo
“Pred Općinskim sudom u Rijeci unazad pet godina u predmetima u kojima su okrivljeni novinari, izrečena je jedna pravomoćna osuđujuća presuda i jedna pravomoćna oslobađajuća presuda. Izrečena je i jedna obustava postupka jer je privatni tužitelj preminuo”, rekla je glasnogovornica Općinskog suda Rijeka Iva Smokvina Dadasović.
Kako je istaknuo glasnogovornik Županijskog suda u Varaždinu Igor Pavlic, na tom je sudu “unazad 10 godina riješeno ukupno 399 kaznenih prvostupanjskih predmeta, od čega 253 k predmeta, 17 Kmp predmeta – riječ je o predmetima u kojima su optuženici mlađi punoljetnici, te 29 Kzd predmeta – riječ je u predmetima u kojima se kao oštećenici/žrtve pojavljuju djeca, od čega je njih ukupno 333 pravomoćno, dok se 66 spisa nalazi na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske”.
Na Općinskom sudu u Varaždinu je od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2019. ukupno zaprimljeno 89 kaznenih predmeta zbog kaznenog djela, klevete, iz članka 149. Kaznenog zakona. Od toga je riješeno 50 predmeta, a 39 predmeta je u radu.
“Od navedenog ukupnog broja zaprimljenih predmeta, u tri kaznena predmeta, postupak je vođen protiv novinara. Od toga je jedan predmet nepravomoćno završen oslobađajućom presudom”, rekla je glasnogovornica Općinskog suda u Varaždinu Snježana Lukač-Keretić.
U Općinskom sudu u Velikoj Gorici na dan 17. veljače raspolažu podacima da je riječ o pet spisa u kojima koji su vođeni postupci zbog čl.149. KZ-a, ali iz automatskih podataka nisu u mogućnosti vidjeti je li riječ o novinarima.
Predsjednica Županijskog suda u Sisku Lucijana Vukelić je istaknula kako je u posljednjih 10 godina na tom sudu donijeto ukupno 44 raznih vrsta presuda od kojih je 23 pravomoćnih, a 11 nepravomoćnih.
U Sisku 68 kaznenih postupaka radi klevete
Glasnogovornik Općinskog suda u Sisku Vedran Medaković je naglasio da je iz dostupnih podataka putem sustava e-spisa razvidno kako je pred tim Općinskim sudom u vremenskom razdoblju od 2014. do danas pokrenuto ukupno 68 kaznenih postupaka radi počinjenja kaznenog djela klevete temeljem odredbe čl. 149 Kaznenog zakona.
“Pregledom podataka nije razvidno da bi se kao privatni tužitelji ili okrivljenici u bilo kojem od spisa koji su pokrenuti temeljem toga članaka nalazili izdavači kao pravne osobe”, rekao je Medaković.
Dodao je kako nisu u mogućnosti odgovoriti na upit je li bilo presude za klevetu protiv nekog novinara bez “konkretnog navođenja imena i prezimena novinara kao fizičke osobe, s obzirom da iz dostupnih podataka nije vidljivo niti moguće zaključiti je li netko od okrivljenika ili privatnih osoba istodobno i novinar”.
U Općinskom sudu u Vukovaru rekli su kako je na tom sudu u proteklih 10 godina doneseno šest osuđujućih presuda zbog kaznenog djela klevete. Međutim, oni ne raspolažu podacima je li koja od tih presuda dosuđena u korist novinara odnosno izdavača ili u korist tužitelja.
Iz Županijskog suda u Bjelovaru, a na temelju podataka iz e-spisa, naveli su kako je u posljednjih 10 godina taj sud donio 53 presude u prvostupanjskim kaznenim predmetima. Od toga ih je pravomoćno bilo 38, a nepravomoćno 15.
Isto tako, pregledom upisnika Općinskog suda u Bjelovaru (sjedište suda) unazad 10 godina i upisnika Općinskog suda u Bjelovaru od dana spajanja sa stalnim službama, nije vođen ni jedan postupak za klevetu protiv novinara.
HND provodi anketu o aktualnim tužbama protiv novinara i medija
Za upit o tome koliko se protiv novinara provodi tužbi zbog klevete, upitali smo i strukovno udruženje – Hrvatsko novinarsko društvo (HND).
Odgovoreno nam je kako HND upravo provodi novu anketu o aktualnim tužbama protiv novinara i medija. Prema službenim podacima Ministarstva pravosuđa, koja obuhvaćaju razdoblje od 2016. do 2018. godine, Općinski sudovi su u posljednje tri godine zaprimili ukupno 1361 predmet u kojima je tuženik novinar (ili nakladnik odnosno televizijska kuća).
Od toga se 1105 predmeta odnosi na zahtjeve za isplatu novčane naknade, a 256 postupaka se odnosi na zahtjev za ispravkom informacije bilo u pisanim medijima ili u informativnom programu.
Općinski sudovi su u posljednje tri godine riješili (na prvom stupnju) ukupno 1509 predmeta u kojima je tuženik novinar (ili nakladnik odnosno televizijska kuća) od čega se 1223 predmeta odnosi na zahtjeve za isplatu novčane naknade, a 286 postupaka se odnosi na zahtjev za ispravkom informacije bilo u pisanim medijima ili u informativnom programu. Potkraj 2018. godine općinski sudovi su imali u radu ukupno 724 predmeta u kojima još nije donesena odluka, a u kojima je tuženik novinar (ili nakladnik odnosno televizijska kuća) od čega se 609 predmeta odnosi na zahtjeve za isplatu novčane naknade, a 115 postupaka se odnosi na zahtjev za ispravkom informacije bilo u pisanim medijima ili u informativnom programu.
U 2018. godini na općinskim sudovima postalo je pravomoćno 375 predmeta u kojima je tuženik novinar (ili nakladnik odnosno televizijska kuća) od čega se 306 predmeta odnosi na zahtjeve za isplatu novčane naknade, a 69 postupaka se odnosi na zahtjev za ispravkom informacije bilo u pisanim medijima ili u informativnom programu. Od 183 predmeta riješenih donošenjem presude koja je u 2018. godini postala pravomoćna, u 58 predmeta (32 posto) je tužbeni zahtjev protiv novinara odbijen, u 89 predmeta (49 posto) je tužbeni zahtjev protiv novinara usvojen djelomično (dosuđen je iznos isplate manji od traženoga), a u 36 predmeta (20 posto) je tužbeni zahtjev usvojen u cijelosti (dosuđen je cjeloviti iznos zatražen u tužbenom zahtjevu).
Ukupna vrijednost predmeta spora u 375 pravomoćno okončanih predmeta u 2018. godini iznosila je 26.246.601,94 kuna.
Milijan Brkić podnio 34 tužbe protiv medijskih izdavača
Jedan od primjera dobivenih sporova protiv novinara zasigurno je niz presuda u korist potpredsjednika Hrvatskog sabora Milijana Brkića. Kao što je već objavljeno na portalu Otvoreno.hr, prema podacima zagrebačkog Općinskog suda, u posljednjih pet godina Brkić je podnio 33 tužbe protiv medijskih izdavača.
Jedan spor je vodio i pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pa je ukupan broj tužbi protiv medijskih izdavača 34.
Ove tužbe se odnose na razdoblje od 2015. godine do danas, dakle, od kad se HDZ vratio na vlast. Trideset i četiri puta je u sudnicama u zadnjih nekoliko godina svjedočio o teškim duševnim bolima koje je pretrpio zbog novinarskih tekstova.
Od 33 sudska spora koja je Brkić od 2015. do danas protiv medija pokrenuo pred tim sudom 15 ih je još u rješavanju, a 18 ih je riješeno pravomoćnom ili još uvijek nepravomoćnom presudom, nagodbom, i obustavom postupka zbog stečaja nakladnika, ili su ustupljeni drugom sudu.
Samo u zadnjih nekoliko godina spomenuti je sud Brkiću na ime duševnih boli pravomoćno dosudio 70 tisuća kuna. Potvrde li županijski sudovi još zasad nepravomoćnih presuda, Brkić će na ime duševnih boli uz već isplaćenih 70 tisuća kuna inkasirati i dodatnih 184 tisuća kuna.
Da je pitanje slobode medija važno pitanje i u Europi i svijetu, dokazuje nedavno održani Europsko-ukrajinski forum na kojem je, među ostalim, održan panel na temu neovisnosti medija na kojem je sudjelovao i glavni urednik portala Otvoreno.hr Marijan Opačak. Tom je prigodom rečeno kako je sve veći pritisak na medije koji zbog toga gube svoju neovisnost.