Jadranka Kosor: ‘U pitanje su dovedeni regularnost i legitimitet izbora’

Photo: Dusko Marusic/PIXSELL

Jučer se navršilo sedam godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Put popločen brojnim blokadama bio je onaj s kojim se u koštac tada uhvatila tadašnja premijera Jadranka Kosor, koja je imala izrazito tešku, ali ključnu ulogu u  deblokadi pregovora dramatičnog puta Hrvatske prema ulasku u Europsku uniju.

Zajedno s predsjednikom države, Jadranka Kosor je u prosincu 2011. potpisala hrvatski pristupni ugovor s EU. Potpisala ga je nalivperom koje je dobila na poklon od pape Benedikta, a već godinu i pol dana nakon svečanosti u Bruxellesu, Hrvatska je postala 28. članica EU, što je bio uistinu veliki uspjeh tadašnje premijerke.

Hrvatska je danas punopravna članica Europske unije, no ponašamo li se uistinu tako? Što smo kao zemlja postigli unutar EU i koja je naša trenutna pozicija, komentirali smo s bivšom premijerkom koja je očekivala da ćemo od ulaska u EU jačati kao država i kao država koja u svom temelju ima ono što je jedan od stupova EU,  a to je vladavina prava. 

Čini joj se i kako smo u mnogim stvarima popustili, od mnogih stvari odustali, te kako smo se u borbi protiv korupcije i borbe protiv klijentelizma, daleko odmakli, dapače nazadovali,  od Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) , koje je napominje ‘majka svih poglavlja’.

Smatra kako je to zapravo pokazatelj percepcije građana o korupciji gdje smo na samom vrhu EU jer smo upravo te dvije godine koje je Kosor vodila vladu, svakodnevno morali dokazivati kao zemlja koja se zaista punom silinom i snagom bori, dok smo s druge strane propustili šansu da se kao najmlađa članica zajedno pozicioniramo kao liderica ovog dijela EU, posebno pritom misleći na naše susjede, dodavši kako susjede nikad nećemo moći promijeniti, ali kako je naša intencija trebala biti da tumačimo sve ono što se dogodilo u ratu.



Dodala je kako je njoj osobno bilo teško upravo u trenutku kada su Vučićevu stranku pustili u Europsku pučku stranku bez da je HDZ  reagirao, dodavši kako je Vučić jedini od svih lidera u EU, ali i šire u svijetu, koji ima ratnu prošlost, a  koji je ’95. u Glini izvikivao da to nikad neće biti Hrvatska, a koji dodaje danas uspoređuje Hrvatsku s Hitlerovom Njemačkom, a da nitko ne trepne.

O tome koliko smo sveukupno iskoristili svoju poziciju unutar EU Kosor smatra kako zapravo nismo iskoristili šansu, posebno kada je u pitanju odnos i pomoć Hrvatske prema BiH.

Dodala je kako smo morali smo tumačiti i inzistirati u potpori da sve države u okruženju stvarno dobiju europsku perspektivu koju smo morali dobiti i mi, promijeniti se na bolje, jer vjeruje kako nitko osim Hrvatske ne može bolje tumačiti odnose u BiH, poteškoće s kojima se ta država suočava i naravno pružanju pomoći.

Ustvrdila je i kako su pravi politički odnosi s BiH zamrli, a kako se komunikacija uglavnom odvija samo između lidera zemalja, no bez pomaka.  Kad već u sedam godina nismo iskoristili sve ono što članstvo u EU nudi na pravilan način, o tome što bi mogli očekivati u budućnosti Kosor je istaknula jednu vrlo bitnu komponentu, a koja trenutačno i nije živa na hrvatskoj političkoj sceni.

Naime, velik preduvjet u bilo kakvom pomaku vidi u tome što se najprije sve političke elite a osobito one koji su odgovorni i koji će biti odgovorni za Hrvatsku nakon parlamentarnih izbora moraju shvatiti i razumjeti da mi jesmo i ravnopravna članica Europske unije, dodavši kako joj se ponekad čini kao da naši političari možda čak i nesvjesno agitiraju neku vrstu sluganskog odnosa naspram Europske unije, ustvrdivši kako je EU naša, kako joj  pripadamo kao ravnopravna članica, te kako upravo zbog toga ne trebamo imati nikakve komplekse što smo najmanja članica.

Kosor je pojasnila i kako se od Hrvatske na neki način očekivalo da unese svježinu u te odnose, no kako se to nije dogodilo.

Ipak, u svjetlu pandemije koronavirusa, bivša premijerka je istaknula koliko je važno što je Hrvatska članica EU, zapitavši se što bi tek bilo da u ovim teškim trenucima to nismo, ustvrdivši i kako očekuje da će njemačko predsjedanje i Angela Merkel sada donijeti sve potrebne mjere kako bi se uspješno borili protiv pandemije.

Ono što Kosor smatra da danas treba Hrvatskoj, i u odnosu prema EU su hrabri političari, hrabri ljudi, kojih za sada, dodaje, nema na vidiku.

Iskazala je i bojazan, ono čega su i građani svjesni, kako će se nakon izbora u nedjelju otvoriti ‘veletržnica’ te kako zbog toga Hrvatska neće dobiti snagu koji bismo imali da imamo snažne, jake i hrabre političare.Koliko smo pak napredovali po pitanju standardna i ljudskih prava, Kosor je komentirala posljednjim događajem koji je uzbunio hrvatske državljane, a koji snažno opisuje upravo odnos prema ljudskim pravima u ovoj zemlji.

Kosor je skrenula pozornost na to kako je apsolutno neprihvatljivo da DIP zabrani glasovanje ljudima koji su bolesni i da im ne dopusti da mogu iskoristiti svoje biračko pravo, napomenuvši kako nikome niti jednoj članici EU ne bi palo napamet suspendirati biračko pravo ljudi koji u konačnici nisu niti oboljeli svojom krivnjom.

Navela je kako u načinu glasanja vidi niz propusta, poput toga na koji način će se jamčiti tajnost glasanja onih ljudi koji se nalaze u samoizolaciji, naglasivši kako smatra da je upravo Stožer civilne zaštite stožer svojim odlukama pokazao kako je često rubno donosio odluke koje su pak bile različite u različitim prilikama i za različite situacije.

Posljedice ovih problema, smatra Kosor mogle bi biti katastrofalne. Sve bi moglo završiti na Europskom sudu.

Dodaje kako će dio nezadovoljnih svakako tražiti način da ospori parlamentarne izbore, te kako je svakom pravniku jasno da u tom slučaju možemo doći u situaciju, i to samo zbog ishitrene odluke o izborima, da se dovedu u pitanje regularnost i legitimnost izbora sa zastrašujućim ishodom.

Iako i dalje smatra da je odlična činjenica što smo članica Europske unije, očekivala je kako će Hrvatska unutar ovih sedam godina biti snažnija u obrani ljudskih prava, ali i u obrani vladavine prava.

Zgodno je spomenuti i kako u petak, tik pred same izbore, izlazi autobiografija bivše premijerke ‘Premijerka’, koja je otkrila kako je napisala knjigu o politici, no osim politike pisala je i o svojim novinarskim danima i događajima koje je smatra povijesno značajnim.

Iako knjiga vrvi ljudima koji su bili važni u politici i ljudima s kojima je surađivala, dodala je kako nitko od iste ne mora strahovati, jer smatra kako i inače nitko ne treba strepiti od istine, zbog čega vjerujemo kako će mnogi pohrliti po svoj primjerak.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI