Sve veći broj HDZ-ovaca smatra da bi zvanredni izbori u srpnju mjesecu bili najidelanija opcija i za HDZ i za premijera Plenkovića, pogotovo nakon izvrsnih rezultata koje je stranka postigla na lokalnim izborima. Jer saborska većina koja bi bila skrpana na nemoralnim ponudama i potražnjama ne bi dugo trajala, a kad bi se raspala Plenković bi se našao u istoj situaciji kao i njegov stranački prethodnik Karamarko. A takav scenarij zasigurno neće dopustiti ni lukavi dvojac najbližih Plenkovićevih suradnika - Davor Božinović i Vladimir Šeks
Andrej Plenković, premijer i predsjednik HDZ-a, još je u izbornoj noći nakon prvog kruga lokalnih izbora, kada je bilo jasno da je HDZ postigao fascinantan rezultat u većini županija, gradova i općina, izuzimajući izborni kolaps u Zagrebu, bio puno bliži ideji o izlasku na izvanredne parlamentarne izbore, i to najvjerojatnije već 9. srpnja ove godine, negoli se uhvatiti u koštac s neizvjesnostima novog presalagivanja ili, kako ga on naziva, rekonfiguriranja većine u Saboru, tvrdi naš povjerljivi izvor iz vrha stranke. Ta svoja najnovija razmišljanja Plenković je odmah podijelio s Davorom Božinovićem i neizbježnim Vladimirom Šeksom, koji su, po tvrdnjama našeg izvora, odmah poduprli Plenkovića i već započeli tajne pripreme u slučaju raspisivanja izvanrednih parlamentarnih izbora. I premda su se neki vodeći mediji ovih dana raspisali da će Plenković prije rasprave o eventualnim izborima najprije sagledati da li na svojoj strani može zadržati 76 zastupnika koji su izglasali Jandrokovića za novog šefa Sabora, te može li pridobiti još dva ili tri dodatna zastupnika kako bi mirnije spavao, naš stranački izvor tvrdi da je to propitkivanje ima li ili ne 76 ruku samo dio njegove strategije i političkog folklora pred objavljivanje konačne odluke o raspisivanju izvanrednih izbora. Iako u HDZ-u ima značajn broj onih koji smatraju da novi izbori nisu rješenje jer HDZ, kao i nijedna druga stranka, sam ne može imati apsolutnu većinu u Saboru, ima i sve respektabilniji broj onih s dijametralno suprotnim mišljenjem. Oni tvrde da HDZ nakon odličnog rezultata u prvom krugu lokalnih izbora, a uvjereni su da će taj rezultat biti još bolji nakon drugog kruga, ne treba bježati od novih izbora, jer bi, tvrde, opet bio relativni pobjednik
Plenkoviću u interesu da se izvanredni izbori održe što brže
Stoga oni nikako nisu skloni novom preslagivanju koje bi prije ili poslije završilo fijaskom, a tada bi se premijer Plenković našao u veoma neugodnom položaju. Njegova pozicija u tom slučaju ne bi bila stabilna kao sada nakon postignutih odličnih rezultata na lokalnim izborima, te bi šef HDZ-a u tom slučaju mogao doživjeti sudbinu svojeg prethodnika Tomislava Karamarka. Dakle, ako Plenković želi novu većinu u Saboru on bi već sada morao imati nove kandidate za ministre, jer oni od kojih traži podršku moraju znati koga bi to točno podržali. S druge pak strane, on mora ponovno pregovarati s Hasanbegovićem, Esih i Glasnovićem, pa sa zastupnicima Škibolom, Lackovićem…, a svi oni imaju zahtjeve koje treba zadovoljiti, naglašava stranački izvor blizak Plenkoviću. Stoga on smatra da tu nikakve dvojbe ne bi smjelo biti. Naime, izbori u srpnju bili bi idealni jer bi HDZ na birališta izišao na krilima uspjeha na lokalnim izborima, te bi sukladno tome mogao osvojiti i nekoliko novih mandata. U tom slučaju i Plenković bi daleko mirnije mogao ići i na unutarsatranačke izbore, kako bi napokon postavio svoje ljude u čelništvo stranke. I na koncu, Plenkoviću je u interesu da se izvanredni izbori održe što brže, prije negoli SDP smijeni nesposobnog Bernardića, koji je rejting stranke srozao na najniže moguće grane. Jer s ovakvim “Berom s onog svijeta” HDZ se za svoju budućnost ne treba brinuti, u šali ovih dana govore pojedini hadezeovci. Uostalom i u najnovijim anketama nakon prvog kruga lokalnih izbora rejting SDP-a ne prestaje padati, dok HDZ-a i Most-a raste.Tako je HDZ nakon tri mjeseca pada zaustavio taj trend i sada uživa potporu 33,7 posto birača, što je za 1,5 posto više nego prethodnog mjeseca. Zato SDP već tri mjeseca i dalje pada, a svibanj završava na 21,7 posto potpore, jedan postotni poen manje nego u travnju. Još veći problem SDP-a je taj što je ta stranka od listopada 2016. u padu – tada su mogli računati na potporu 25 posto birača
Političkog protivnika treba dotući dok je grogiran
Za pretpostaviti je da će taj SDP-ov rejting još padati zahvaljujući ne samo lošim rezultatima na lokalnim izborima, nego i sve češćim trzavicama unutar vodstva stranke. Naime, mnogi vodeći esdepeovci smatraju da SDP nove parlamentarne izbore, bili oni izvanredni ili redoviti, nikako ne smije dočekati s nesposobnim Bernardićem na čelu stranke. Upravo na tu kartu i igraju zagovornici izvanrednih izbora u HDZ-u, jer političkog protivnika treba dotući dok grogiran tetura u političkom ringu. Uza sve to, Plenković mora imati na umu i činjenicu da po najnovijim anketama i njegova popularnost među ispitanicima pada, pa tako u svibnju ima 38 posto pozitivnog dojma, a negativan dojam o njemu ima 49 posto ispitanika. Tako je premijer u četiri mjeseca s 56 posto pozitivnog dojma pao na 38 posto, (u travnju je ta brojka bila 46 posto). Još jedan veliki razlog zašto premijer treba ići na što skorije izvanredne izbore leži u činjenici da u spomenutim istraživanjima Vladinu politike ne odobrava 63 posto ispitanika (prema 56 posto njih u travnju), a ta potpora bi mogla bivati sve tanja nakon evetualnog preslagivanja i novih trzavica po tom pitanju u Saboru, a pogotovo nakon isplivavanja novih detalja u aferi Agrokor, koji bi Plenkovićevu vladu, nakon izglasavanja “lex Agrokora”, mogli skupo stajati. Nadalje, Plenković nakon raskida koalicije s Mostom ima ozbiljnih problema i sa svojim bruxelleskim prijateljem Davorom Ivom Stierom, koji je samo nekoliko dana prije prvog kruga lokalnih izbora iznio svoje neslaganje s takvom Plenkovićevom odlukom. U HDZ-u je to dočekano različito. Jedni tvrde da se Stier želio pozicionirati ako stvari krenu loše, kako bi mogao reći: “Ja sam govorio da je trebalo ostati s Mostom, našim prirodnim saveznikom.” Oni zluradi kažu da je Stier brzo okretao leđa bivšim šefovima, podsjećajući da se nakon Ive Sanadera odmah priključio Jadranki Kosor, a čim je bilo vidljivo da će i ona pasti bio je među prvima koji su joj otkazali povjerenje. Drugi tvrde da je Stier zapravo rekao ono što mnogi u stranci misle, ali se ne usude reći, da je Most prirodni saveznik HDZ-a, blizak u mnogim ideološkim pitanjima. Za taj dio hadezeovaca gotovo je nevjerojatno da bi HDZ u budućnosti mogao surađivati s HNS-om, kada već Beljakov HSS kategorički odbija suradnju.
Saborska većina i psihičko stanje Tomislava Sauche
A odmah nakon Stierova istupa u HDZ-u se moglo čuti da je to svojevrsno testiranje terena pred nadolazeća burna izborna vremena, tim prije što su te Stierove riječi teško pogodile Plenkovića. Dakako da Plenković nije dobro primio ni odličan rezultat Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića u Zagrebu, tim prije što je bivši HDZ-ov ministar kulture u izbornoj noći najavio i njihov angažman na nacionalnoj razini, uz žestoke kritike upućene svom bivšem stranačkom šefu Plenkoviću. Dakle, ovih nekoliko razloga uvjerljivo idu na ruku onima u HDZ-u koji smatraju da bi izvanredni izbori u srpnju bili najidealnija opcija i za HDZ i za Plenkovića, pogotovo nakon što je stranka postigla izvrsne rezultate na lokalnim izborima. Svaka druga opcija i natezanja oko rekonfiguracije saborske većine, koja bi svako malo ovisila o psihičkom stanju Tomislava Sauche, bila bi u konačnici pogubna za HDZ, pogotovo za njegovog predsjednika Plenkovića. Jer takva saborska većina skrpana na nemoralnim ponudama i potražnjama ne bi dugo trajala, a kada bi se raspala onda bi se Andrej Plenković našao u istoj situaciji kao i njegov stranački prethodnik Tomislav Karamarko. A takav scenarij zasigurno neće dopustiti ni lukavi dvojac najbližih Plenkovićevih suradnika – Davor Božinović i Vladimir Šeks.