IMENOVANJA IZA ZATVORENIH VRATA: Vlada za šefove državnih tvrtki želi postaviti nove ljude

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Pred premijerom Andrejom Plenkovićem veliki su i značajni izazovi, što se može naslutiti i iz odluka o imenovanjima i razrješenjima koja su objavljena nakon zatvorenog djela sjednice Vlade.

Naime, donesen je Zaključak kojim je predloženo NO Društva Hrvatske pošte da se Ivana Čulu imenuje predsjednikom Uprave tog društva do imenovanja Uprave putem javnog natječaja na razdoblje od najduže pola godine, pošto mu mandat ističe 10. listopada ove godine.

Čule je inače na glasu kao kadar HDZ-ova predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, a naš tjednik 7dnevno nedavno je pisao kako je on jedan od direktora koji se nalaze na Plenkovićevom popisu za otpis, radi njega je premijera nerijetko u sabornici prozivala nekolicina oporbenih saborskih zastupnika predvođenih Mostovim Nikolom Grmojom, a Čulin rad problematizirali su i u samoj Pošti.


Danas je Hrvatska pošta državna tvrtka s najvećim brojem zaposlenih, dok je Čulo s plaćom od oko 30 tisuća kuna jedan od najplaćenijih direktora u državi.

Osim njega spominje se i Zaključak kojim se predlaže Skupštini društva HŽ Infrastruktura imenovanje Ivana Kršića za predsjednika Uprave tog društva do imenovanja novog predsjednika, također putem javnog natječaja, i njemu mandat ističe početkom listopada ove godine te je upitno hoće li ga Plenković zadržati na ovoj poziciji.



Inače je Kršić u svibnju 2016. godine postao član Uprave HŽ Infrastrukture, a potom je od strane vlade poguran do čela Uprave u listopadu naredne godine. Ovaj je direktor godinama radio u IGH gdje je od nadzornog inženjera dogurao do direktora nadzora. U 2014. godini prelazi u Hidroelektra niskogradnju, a u HŽ Infrastrukturu stiže dvije godine kasnije. Je li mu u tome doista od koristi bila bliskost s ministrom Olegom Butkovićem nije poznato, no poznato je kako je Kršić medijske stupce punio već u prvim mjesecima svojeg mandata kada su u javnost procurili računi od 8430 kuna iz jednog opatijskog hotela, gdje je troškove podmirivao službenom karticom. Na prvoj večeri boravio je Kršić s dvije kolegice iz tvrtke, a na drugoj s pet poslovnih partnera, što možda i ne bi bilo problematično da se ne radi o tvrtki koja iz godine u godinu posluje s gubitkom. Dok tvrtka generira minuse, Kršićeva plaća mjesečno iznosi nešto više od 25 tisuća kuna,
Afera je izazvala revolt jer je ta državna tvrtka gubitaš, koji je primjerice 2013. godine imao gubitak od čak 838 milijuna kuna.

Idući direktor koji se spominje u Zaključku, a čija je sudbina također upitna je Željko Ukić koji je za člana Uprave-direktora HŽ Putničkog prijevoza također imenovan na rok od maksimalno šest mjeseci pošto mu mandat ističe početkom listopada. Ukić je inače na čelu Putničkog prijevoza od 2017. godine, cijeli poslovni vijek proveo je u željezničkom sektoru u kojem je startao kao prometnih vlakova, pa šef kolodvora Zagreb Resnik, a onda i direktor Putničkog prijevoza, šef Službe gradsko-prigradskog prijevoza, šef Službe ekonomsko-tehničkih poslova, direktor PJ Tehnologije, rukovoditelj Poslova sigurnosti, a jedno vrijeme bio je čak i direktor Željezničke tiskare. Njegova mjesečna plaća iznosi oko 24.500 kuna, a honorare prima i od Hrvatskog nogometnog saveza kao delegat na službenim utakmicama. Ukić se u medijima spominjao i zbog proizvodnje meda nakon što je njegov OPG dobio potporu od Agencije za plaćanja u poljoprivredi u iznosu od 3500 kuna.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI