Bošnjačka politika ne miruje, nakon pobuna oko gradnje Pelješkog mosta i niza drugih napada usmjerenih prema Hrvatskoj, ovih se dana ponovno aktualizirala pomalo zaboravljena tema koja godinama koči odnose između naše zemlje i susjedne Bosne i Hercegovine, odnosno službenog Sarajeva.
Hrvatska je, naime, nedavno dobila zamolnicu Tužiteljstva BIH, kojom se od naše zemlje traži da preuzme procesuiranje 14 generala Hrvatske vojske koje Sarajevo sumnjiči za navodne počinjene ratne zločine tijekom akcije Bljesak.
“Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske primilo je međunarodnu zamolnicu tužiteljstva BIH u vezi s određenim postupanjima koja su u nadležnosti Državnog odvjetništva”, otkrio je državni tajnik ministarstva Josip Salapić ne precizirajući detalje ove priče.
Detalji su se međutim u međuvremenu sami precizirali pa se saznalo da se u zamolnici za preuzimanje kaznenog progona spominje cijeli niz umirovljenih hrvatskih zapovjednika iz operacije Bljesak, koje bošnjačko Tužiteljstvo tereti za ratne zločine. Nevjerojatan je podatak da će prema Salapićevim riječima Ministarstvo pravosuđa predmete proslijediti DORH-u koji će potom provesti neovisan istražni postupak, nakon kojega će odlučiti što će učiniti s tim predmetima.
“Povijesne činjenice o Domovinskom ratu, sve naše oslobodilačke akcije, svi naši vojnici, vojska je pod posebnom zaštitom i posebnim nacionalnim interesom Republike Hrvatske. Mi kao odgovorna država i Vlada ne možemo dopustiti kriminaliziranje Domovinskog rata niti dovesti u pitanje niti jednu legalnu ustavnu i međunarodno pravnu zakonitu vojnu akciju hrvatskih Oružanih snaga u oslobađanju hrvatskog teritorija”, poručio je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Salapić, no bez obzira na te njegove teze, poruka iz BiH i više je nego jasna, na njihovu popisu nalazi se 14 hrvatskih visokih časnika među kojima su i ratni zapovjednici i zvučna generalska imena od Pavla Miljavca, do Mladena Markača i predsjednikova savjetnika Marijana Marekovića. Na popisu je i Luka Džanko, ali i admiral Davor Domazet Lošo, kao i trojica hrvatskih pokojnih generala, besprijekorni Petar Stipetić te Imra Agotić i Ivan Basarac. Svi s popisa slažu se u jednome – Bljesak je bila legitimna operacija Hrvatske vojske.
“Oni se upuštaju u ono u što ne bi trebali, mi smo njima puno pomogli i kada je najviše trebalo, i trebali bi biti zahvalni za sve što je Hrvatska vojska pomogla susjednoj državi BiH”, poručio je general Džanko koji ovaj slučaj naziva orkestriranim. Da iza svega stoji politika, i to zbog inicijative Hrvatske da pomogne Hrvatima u BiH, uvjeren je pak general Miljavac. “I zbog Pelješkog mosta. Pa su loptice prebacili na naš teren. Ja znam za te optužnice, one su stare 15 godina, i zašto baš sada”, upitao je general Miljavac.
Na sva je pitanja i dvojbe jednom rečenicom s obljetnice Oluje odgovorio predsjednik Zoran Milanović. “Taj film ne bute gledali”, Predsjednikove su riječi kojima je još jednom očitao bukvicu bošnjačkoj političkoj eliti koju je opet digao na noge, baš kao što je to učinio nedavno tijekom svojih posjeta Hercegovini, u kojoj sada već ima status nacionalnog heroja.
Nije tako davno Milanović kao premijer Bosnu nazivao šakom jada, još je tada budio strasti u susjedstvu, a sada je pak ponovno demonstrirajući svoj tvrdi karakter poručio da Hrvatsku BiH zasipa optužnicama za izmišljena djela kolektivne ili zapovjedne odgovornosti te da bi sve to trebalo odbaciti.
“Hrvatska država, u ovom slučaju to je totalitet hrvatske države, ne samo Vlada, to su i drugi organi, tomu jednostavno treba reći: ‘Gospodo, taj film ne bute gledali.’ Tim ljudima neće se suditi u hrvatskoj državi, mi ćemo ih zaštititi pod svaku cijenu, to su naši ratni zapovjednici”, objasnio je Milanović svoja stajališta naglasivši da hrvatska pravosudna tijela ne bi trebala postupati po optužnicama koje smatra neutemeljenima. Međutim, i početkom ove godine splitsko Županijsko odvjetništvo suprotno ovim posljednjim Milanovićevim napucima pokrenulo je istragu protiv zapovjednika Prve brigade HVO-a Nedjeljka Obradovića kojega Tužiteljstvo BiH optužuje za ratne zločine protiv civila u Stolcu i Čapljini. Ratnih godina Obradović je bio zapovjednik 116. brigade HV-a, a bivši predsjednik Josipović odlikovao ga je za obranu Metkovića. Unatoč tim saznanjima, u susjednoj BiH osumnjičen je da je zapovijedao provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove zemlje koji su bili pod kontrolom Armije BiH.
U optužnici se također spominje odvođenje zarobljenih civila i ratnih zarobljenika u logore Gabela i Dretelj, a problematizira se i Obradovićeva zapovjedna ovlast pa se ističe da je imao saznanja o tome da civili i zarobljenici koji su neosnovano zatečeni borave u teškim uvjetima i da ih njemu podređeni činovnici i pripadnici brigade zlostavljaju. Prema njihovim tezama, bez obzira na te njihove spoznaje, Obradović nije poduzeo ništa kako bi ih u tome spriječio. Istraga u Splitu još traje, jasno ona može rezultirati odbacivanjem optužnice, no u priči oko optužbi iz BIH intrigantan je stav hrvatske politike.
Dok je Milanović rezolutno i kruto sve bošnjačke optužbe odbacio, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i na ovom je slučaju prezentirao svoje diplomatske manire. “U BiH postoje pokušaji da se Hrvate izgura iz pozicije konstitutivnog i jednakopravnog naroda. Različiti su načini na koje se to pokušava učiniti, a ustavna i moralna obaveza Hrvatske je da pomognemo Hrvatima u BiH. Ne tražimo ništa više od onog što im pripada, a to je da imaju ista prava kao Srbi i Bošnjaci, ne samo na papiru nego i u stvarnosti”, izjavio je Jandroković izbjegavajući konkretne odgovore. Konkretni Milanovićevi odgovori na noge su digli Tužiteljstvo BiH, koje se oglasilo priopćenjem tvrdeći da nemaju praksu nacionalnog prebrojavanja predmeta i optuženih, no potvrdili su da su se njihove optužnice odnosile na počinitelje ratnih zločina iz svih naroda i svih krajeva njihove zemlje, s tim da se najveći dio odnosio na dužnosnike vojske, policijskih struktura ili na političke dužnosnike Republike Srpske.
Malo je poznato da u BiH još postoje prijave i za generala Antu Gotovinu, bivšeg ministra Krstičevića, ali i prijava za Ljubu Ćesića Rojsa. Prijavljivalo je bosansko Tužiteljstvo hrvatske časnike i za niz drugih akcija, no niz pravnih stručnjaka smatra da vlasti BiH nisu imale nikakvih utemeljenja za pokretanje ovoga procesa. Zahtjev iz susjedstva zapravo dolazi u trenutku kada se u BiH vodi nacionalni, medijski i obavještajni rat oko glavne tužiteljice, Hrvatice Gordane Tadić čiju smjenu su već pokrenule bošnjačke političke strukture predvođene SDA-om Bakira Izetbegovića. Otvoreno je Izetbegović otkrio da Tadić nema njegovu potporu jer je progonila “samo ratne časnike Armije BiH i dužnosnike SDA-e”. Oglasio se u ovom povodu i Hrvatski narodni sabor BiH objavivši priopćenje u kojem tvrde da pravosudne institucije Bosne i Hercegovine nemaju nikakvo uporište za sramotni zahtjev da Hrvatska procesuira ratne zapovjednike zbog navodnih zločina u operaciji Bljesak.
“Ovaj sramotan zahtjev nema svoje nikakvo uporište, osobito ne za procesuiranje bilo koga u kontekstu akcije Bljesak kojom je oslobođen prostor Hrvatske. Riječ je o klasičnom pokušaju zloupotreba institucija BiH”, rečeno je iz ove organizacije koja okuplja hrvatske stranke u susjednoj zemlji. U HNS-u smatraju da se pravosudnim institucijama u BiH pokušava kriminalizirati Hrvatsku vojsku i Hrvatsko vijeće obrane, ali i vojsku bosanskohercegovačkih Hrvata u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine.
“Zahtjev stiže u vrijeme kada bi se posebno u Sarajevu trebala slaviti Oluja jer je na prostoru Bihaća spriječen masakr i stradanje poput onoga u Srebrenici. Hrvatski narodni sabor BiH odbija bilo kakve pokušaje manipulacije povijesnim činjenicama u političke svrhe, zlonamjerne revizije časne uloge HV-a i HVO-a i bilo kakve daljnje jalove pokušaje političkih progona”, ističe ova politička skupina i traži od pravosuđa da se umjesto “manipulacija” posveti razotkrivanju nerazriješenih zločina nad Hrvatima u BiH. Pitanje koje se među upućenima postavlja jest i ono zbog čega hrvatsko Državno odvjetništvo ne podiže optužnice protiv časnika takozvane Armije BIH koji se sumnjiče za zločine počinjene nad hrvatskim narodom kako u susjednoj BiH, tako i u Hrvatskoj. Popis takvih je podugačak, predstavnici hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata u BiH dostavili su 2017. godine Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kaznene prijave u kojima su detaljno opisani zločini za koji se terete navedene osobe. Kaznenih prijava ima ih 29, a na popisu se nalazi general Sefer Halilović, bivši agent KOS-a i nekadašnji načelnik Armije BIH koji je sudjelovao u ratu protiv Hrvatske. U agresiji na Hrvatsku, u području Zadra i Benkovca istaknuo se pak Mirsad Bezdrob, poznat i kao Kan, a u razaranjima Vukovara u zračnim operacijama prema kaznenoj prijavi sudjelovao je Mevludin Bešić, zamjenik zapovjedništva zrakoplovstva Armije BiH te general Nedžad Ajnadžić.
Prema istoj prijavi Aldo Tulek bio je zapovjednik mješovite avio-eskadrile i zapovjednik zrakoplovne baze u Bihaću s koje su poletjeli zrakoplovi koji su bombardirali Banske dvore. Mirsad Ćatić, poznatiji kao Čuperak, planirao je, ali i realizirao napade na Zadar, dok se u napadima na Vukovar isticao i Asad Paldum, bivši zapovjednik 102. motorizirane brigade. Sudionik agresije na Hrvatsku, stoji u prijavi, bio je i general Sead Delić koji je ratovao na varaždinskom području gdje je odlikovan ordenom za hrabrost JNA. U Dalmaciji s Kninskim korpusom i u Kupresu ratovao je Sulejman Tabaković, znan i kao Tetak, a sudionici agresije na Hrvatsku, navodi se, bili su i Nahid Mehić te general Armije BiH Anđelko Makar, dok je na području Maslenice ratovao pukovnik Nedeljko Veraja. Kao jedan od tvoraca mudžahedinskih postrojbi u BiH spominje se general Sakib Mahmuljin, dok je u mornaričkom granatiranju Zadra, Šibenika i Splita, tvrde, sudjelovao brigadir Ramiz Dugalić. Zapovjednik 7. muslimanske brigade pukovnik Šerif Patković prema prijavi izvršitelj je zločina u Dusini, a Salko Beba poznat je kao jedan od zapovjednika Armije BiH koji je prijetio međunarodnim čimbenicima masakriranjem hrvatskih civila, žena i djece ako HVO ne pusti zarobljene mudžahedine. U zapovijedanju ubojstava civila, žena i djece na području Općine Konjic isticao se Esad Ramić koji je to priznao i u vlastitim izvješćima zaplijenjenim u zapovjedništvu 4. korpusa Armije BiH.
U Konjicu je protiv Hrvata i Srba, sumnjiči se, ratovao zapovjednik 4. muslimanske brigade pukovnik Nezim ef. Halilović koji priznaje samo islamsku BIH, a na konjičkom području pamte i Zejnila Delalića, višestrukog inicijatora sukoba između Muslimana i Hrvata u Konjicu i Jablanici. Upravnik zatvora u Konjicu tijekom rata bio je Edo Žilić, a u vrijeme njegova upravljanja, ondje je zarobljenicima prisilno uzimana krv. S višestrukim ubojstvima u Bradini pored Konjica povezuje se Jasmin Guska, dok se s masakrom u selu Uzdol povezuje Envera Buzu. General Atif Dudaković istaknuo se u uništavanju Zadra, a najpoznatiji je po pokliču “Samo naredite, ići ćemo do Rima”. Kao egzekutor generala Vlade Šantića u Bihaću poznat je pukovnik Hamdija Abdić, dok je brigadir Mirsad Sejdić bio sudionik agresije na Hrvatsku sa zrakoplovne baze Željava kod Bihaća. U topničkim razaranjima Vukovara i Osijeka istaknuo se Rizvo Behram, general Selmo Cikotić smatra se odgovornim za nestanak hrvatskih intelektualaca u Bugojnu, a inače je bio savjetnik Bakiru Izetbegoviću. Muhamed Ćurić odgovoran je za protjerivanje Hrvata iz travničkog kraja.
Popis je dakle podugačak, a na optužnice iz BiH osvrnuo se i umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs.
“Ja te optužnice doživljavam kao političke optužnice, čista glupost, zamislite vi da se sada država BiH petlja oko akcije Bljesak, hrvatski zapovjednici, hrvatski vojnici i hrvatski branitelji nisu ulazili na teritorij BiH, oslobodili su svoj okupirani teritorij, po meni je to sve čisto. Zamislite kad bi Hrvatska država poslije Bljeska prihvatila te optužnice, što će biti onda za Oluju, za našu posljednju operaciju”, kaže Rojs i napominje da to tako može ići u nedogled sve dok smo živi. Naglašava da su se hrvatski vojnici tijekom rata ponašali profesionalno.
“Prema svima su se ponašali onako kako treba po svim međunarodnim pravilima i zakonima ratovanja i nema ništa nego ocjena čista desetka. Oni koji se ne mogu pomiriti s time, što nisu zadržali taj okupirani teritorij, što su mislili praviti neku državicu u državi, to im nije uspjelo, vjerujem da i neće dok smo mi živi“, oštar je Rojs te naglašava da se u BiH za sva vremena moraju raščistiti sukobi i da se treba prestati maltretirati hrvatski narod. Bez zajedništva po Rojsu nema napretka.
“Smiješno je što su naši te iste optužnice koje su došle u Ministarstvo pravosuđa prihvatili, to se trebalo odmah vratiti”, vjeruje naš sugovornik koji na koncu zaključuje da je ovdje riječ o političkim optužnicama.