Karolina Vidović Krišto na svom je Facebook profilu ovoga puta uputila novi prijedlog Saboru. Traži naime da se utvrdi legalnost imovine svih političkih i pravosudnih dužnosnika.
Njeno pismo prenosimo u cijelosti:
1. Prijedlog zaključka kojim se obvezuje Vlada RH da u skladu s Općim poreznim zakonom te Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma izvrši nadzor usklađenosti prihoda i imovine nad dužnosnicima opisanim u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa (izuzev općinske razine) te nad pravosudnim dužnosnicima opisanim u Zakonu o sudovima i Zakonu o državnom odvjetništvu.
2. Nadzor iz točke 1. ovog zaključka provest će nadležne službe ministarstva financija RH u roku od 60 dana od dana donošenja ove odluke, o čemu će Vlada RH izvijestiti Hrvatski sabor.
3. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove u roku od 15 dana od dana donošenja ovog zaključka od strane Hrvatskog sabora imenovat će peteročlanu, privremenu radnu skupinu, koja će pratiti rad nadzornih tijela ministarstva financija opisanih u točci 1. Članovi radne skupine izabrat će se iz redova profesora pravnih ili ekonomskih znanosti, od kojih će trojica biti iz RH, a ostala dva iz drugih država članica EU.
O B R A Z L O Ž E NJ E
U svim izvješćima Europske komisije o vladavini prava Hrvatsku se opisuje kao duboko korumpiranu, u kojoj pravosuđe nije funkcionalno. U izvješću, pak, Europskog parlamenta iz 2018. procjenjuje se kako Hrvatska izgubi 60 milijardi kuna zbog korupcije.
Činjenica da je Hrvatsku napustilo više od 500.000 građana u posljednjih nekoliko godina svjedoči o nepravednosti sustava koji vlada u RH. Ta korupcija ne bi bila moguća ukoliko bi institucije hrvatske države minimalno funkcionirale.
Vjerodostojnost institucija pred vlastitim građanima jest temelj povjerenja građana u državu. Prijedlog ovog zaključka predstavlja prvi korak u zaokretu najodgovornijih dužnosnika u RH u odnosu prema svojim građanima, te novi standard u načinu obnašanja dužnosti.
Hrvatski građani imaju puno pravo tražiti politiku čistih računa, te hrvatski građani imaju pravo zahtijevati punu istinu o osobama koje svojim poreznim sredstvima financiraju.
Nažalost, hrvatska je javnost neprestano suočena s informacijama koje duboko narušavaju vjerodostojnost političkih i pravosudnih dužnosnika, te uz najbolju volju, te javno objavljene informacije neshvatljive su za svaku zdravo razumsku osobu.
Najnoviji primjer novoimenovanog ministra Ivana Paladine, te njegovo bogatstvo stečeno na očito dubiozan način, predstavljaju opasnost za demokratski poredak u RH.
Isto tako, za hrvatske uvjete, enormno bogatstvo predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, koji je glavninu poslova kao privatni odvjetnik radio s državom i državnim tvrtkama, a informacije o tim poslovima, iako bi morali biti javni, hrvatska vlada skriva od Hrvatskog sabora. Za demokratski poredak jednog društva u potpunosti je nepodnošljivo ukoliko čelni čovjek institucije koja treba skrbiti o djelovanju države sukladno Ustavu, kao što je to Ustavni sud, ne može vjerodostojno objasniti izvore svojega bogatstva.
Pravosuđe općenito sablažnjava hrvatsku javnost te svojim radom hrvatskim građanima poručuje da pravosuđe, koje treba na temelju zakona skrbiti o društvenoj pravdi i ispravnoj primjeni zakona, samo se ne pridržava zakona. Pravosudni slučajevi kao što je slučaj „Bankomat“ ili kao što je mega-afera Agrokor, koja ni nakon pet godina nema potvrđenu optužnicu, jesu primjeri kojima se hrvatske građane demoralizira, te im uskraćuje njihovo pravo na civiliziranu i funkcionalnu državu.
Politički i pravosudni dužnosnici jesu ključni za funkcionalnu vladavinu prava. Stoga njihov moralni i etički kredibilitet jest preduvjet kako bi se počelo vraćati povjerenje hrvatskih građana u državne institucije, ali isto tako, te institucije moraju djelovati sukladno Ustavu i zakonu te po načelu transparentnosti.
Točka 3. prijedloga ovog Zaključka neophodna je jer državne institucije, kao što su Porezna uprava ili Ured za sprječavanje pranja novca, imaju problem nevjerodostojnosti u pogledu neovisnosti i zakonitosti svojega djelovanja. Te navedene institucije imaju zasigurno kvalitetne, marljive i stručne zaposlenike koji su u stanju izvršiti u ovom Zaključku postavljene zadaće, ali, kao i u svim drugim segmentima, problem je upravljačkih struktura i politike. Kako bi se izbjegle bilo kakve dvojbe i sumnje u objektivnost rada navedenih državnih službi i rezultate njihovog djelovanja, potrebno je osnovati privremeno povjerenstvo koje će svojim nadzorom jamčiti zakonitost i objektivnost djelovanja službenika Ministarstva financija.
Svaki saborski zastupnik, podupirući ovu inicijativu, podupire izgradnju hrvatske države kao europske, civilizirane i funkcionalne države. Isto tako, svaki saborski zastupnik koji ne podupire ovu inicijativu trebao bi iznijeti argument zbog kojeg ne želi da se u Hrvatskoj počne izgrađivati funkcionalni pravni poredak te da se zaustavi razgradnja Hrvatske, jer nedvojbeno je da nefunkcionalnost institucija ima za posljedicu sveopću korupciju i društvenu depresiju.