Zlata Đurđević: “Takav sustav, međutim, nije za mlade demokracije gdje postoji mogućnost zloporabe i primjene političkih kriterija”

Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević kao glavni problem hrvatskog pravosuđa označila je u utorak, na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), korporativizam koji označava zatvorenu profesionalnu grupu bez vanjske kontrole s privilegijama.

“Bitno je postići ravnotežu sudske neovisnosti i odgovornosti radi izbjegavanja korporativizma. U Hrvatskoj se o tome ne govori, a kad se progovori to se smatra tabu temom i uvredom, iako na korporativizam ukazuju i GRECO i Venecijanska komisija“, kazala je Zlata Đurđević.

Po mišljenju Đurđević, uzrok korporativizmu je to što dvije trećine Državnog sudbenog vijeća (DSV) čine suci, a kod izbora sudaca uklanjaju se vanjski kriteriji izvrsnosti jer bodove donose ispit i intervju, a ne i uspjeh na fakultetu pa druge institucije ne mogu utjecati na to ima li neki sudac dovoljno znanja.


“O kandidatima nema javne rasprave, glasanje je tajno, ali predsjednik DSV-a zna kako je tko glasao”, dodala je Đurđević

Đurđević je, izlažući na temu “Anomalije vlasti bez demokratskog legitimiteta te uzajamne kontrole: Kriteriji izbora i znanje sudaca“, kazala da u starim demokracijama koje imaju visoku pravnu kulturu parlament bira suce jer politika poštuje pravne procedure i kriterije izvrsnosti te neovisnosti pa je ondje i povjerenje građana u pravosuđe najveće.



“Takav sustav, međutim, nije za mlade demokracije gdje postoji mogućnost zloporabe i primjene političkih kriterija”, ocijenila je Đurđević osvrnuvši se na proceduru izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Đurđević je istaknula da je to jedini postupak izbora koji je u potpuno transparentan jer u njemu sudjeluju sve tri grane vlasti i o njemu se u javnosti već govori mjesecima.

“Predsjednika Vrhovnog suda biraju politička tijela u pravnoj proceduri, no nije točno da politička tijela moraju birati po političkim kriterijima. Ona to ne smiju, nego moraju birati po kriterijima neovisnosti i stručnosti. Ako ćemo imati politički dogovor, što će nam onda ustavna i zakonska procedura, čemu javni poziv, čemu mišljenja, čemu programi kandidata?”, istaknula je profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu

Facebook Comments

Loading...
DIJELI