Policija im upadne u stanove, na mjestu događaja pojave se novinari s kamerama, iz stanova se iznose paketi dokumenata, naslovnice su pune velike afere, razvlače se njihove biografije i njihov imetak, a oni bivaju uhićeni.
Ovako nekako u Hrvatskoj padaju velike glavešine, a kada se svjetla kamera ugase, ti isti posrnuli likovi iz pritvora, uz pratnju odvjetničkih njuški, stanu pred sudove i tu priča poprima tipičan hrvatski obrazac. Optužnice padaju kao kruške, oni izlaze da bi se branili sa slobode, privremeno im se oduzima imovina i sve se to pretvara u običnu farsu koja nalikuje na svojevrsni igrokaz za naivni narod.
Stanovi i satovi
To potvrđuju sudski procesi u kojima je oduzeta imovina društveno-političkih kapitalaca kao što su bivši premijer Ivo Sanader, nesuđeni predsjednik Nadan Vidošević ili pak zaboravljeni general-poduzetnik Vladimir Zagorec. Gdje je njihova imovina, kamo su nestali Sanaderovi satovi ili čuveni Zagorčevi stanovi, pitanje je koje se više nigdje i ne postavlja pa i u odgovornim ministarstvima pravosuđa i financija šute, znajući da najveći dio toga nije prodan, osim možda pokojeg vozila kakvog sitnog kriminalca.
Više od jednog desetljeća traje Sanaderova pravosudna trakavica, posljednjih godina on boravi u Remetincu, međutim, ni jedna kuna imovine nije mu trajno oduzeta, već je obuhvaćena privremenim mjerama zabrane otuđenja i raspolaganja, a mjere traju do okončanja postupaka.
Otkako je na slobodi, država nije ovršila ni 39 milijuna kuna, koliko je pravomoćno oduzeto Zagorcu. Dok Srbi mjesečno zarade i do 100 tisuća eura na privremeno oduzetoj imovini svojih tajkuna i suspektnih političara, u Hrvatskoj to nije slučaj.
Hrvatsko pravosuđe ne zna ili ne želi naplatiti čak ni pet milijuna eura koje je Robert Ježić pred Županijskim sudom u Zagrebu sada već davnih dana obećao vratiti. Srbijanska direkcija prije par godina trajno je oduzela desetke stanova i kuća, zlato u polugama, kao i zlatni nakit, dok za takve podatke u Hrvatskoj posebno trebate tražiti odgovor od nadležnih sudova, no upitno je hoćete li ga i tada dobiti.
Kada je o konkretnom, Zagorčevu slučaju riječ, iz DORH-a neformalno priznaju kako se muče s ovrhom njegovih nekretnina oduzetih nakon presude u aferi Dragulji. Proces nisu ubrzale ni izmjene Zakona o ovršnom postupku pa se zapravo ovrha uz pomoć dobrih odvjetnika razvlači do mile volje. Malo je poznato da Zagorec izvanknjižno ima vlasništvo nad stanovima u Hatzovoj ulici, riječ je o nekretnini većoj od 300 četvornih metara, a na tim stanovima ovrha je bila predložena davne 2010. godine, međutim, krajem travnja te iste godine Državno odvjetništvo povlači prijedlog za ovrhu, a on nekretninu u međuvremenu darovnim ugovorom prebacuje na svoju maloljetnu djecu.
Afera Dijamanti
Država je zatim godinu dana poslije tužila Zagorca i njegovu djecu, koju je na sudu zastupala majka Klerisa, a doznalo se i da je iz stana koji je spojen s drugim stanom u potkrovlju odnesen dio namještaja, zidni predmeti i lusteri koji se danas nalaze u novoj vili na Šolti, koja, naravno, ne glasi na njegovo ime. Zatim je Klerisa s djecom tužila i Zagorca i državu tražeći da se ovrha nad stanom vrijednim sedam milijuna kuna proglasi nedopuštenom jer je određena kada stan nije bio u njegovu, nego u vlasništvu njegove djece.
Uz tri stana u Hatzovoj, površine od 17, 124 i 157 četvornih metara, institucije su nakon presude Zagorcu oduzele i poslovni prostor u Ilici od 109 četvornih metara te poslovni prostor od 354 četvorna metra, kao i poslovni prostor od 146 m2 u Boškovićevoj ulici. Zbog nekretnine u Ilici 10 Zagorec se godinama sporio s kćeri imućnog tvorničara i nekadašnjeg suradnika Ante Pavelića Vesnom Grivičić-Žanić, a zbog tih sporova država se ni iz te nekretnine nije mogla naplatiti u aferi Dijamanti.
Nakon što je bivši premijer Sanader osuđen na osam godina zatvora, očekivalo se da će i država od toga imati neke koristi jer je cijeloj obitelji trebalo oduzeti 15 milijuna i 873 tisuće kuna s obzirom na to da za taj novac podrijetlo nije dokazao. No kada će presuda u njegovu slučaju biti pravomoćna, samo nebo zna, Sanaderima su godinama blokirani računi na kojima su milijunski iznosi i dionice. Računi su u blokadi i članovima njegove obitelji, a sud je svojedobno dao nalog da ih se u roku od dva tjedna prebaci na državni proračun, no samo ako presuda postane pravomoćna. Sanaderima su oduzete slike i umjetnine, kolekcija od oko 450 umjetničkih slika i drugih predmeta pronađenih u njegovim stanovima i kućama. Među njima su i djela Vlahe Bukovca vrijedna oko 200 tisuća eura.
Blokirana imovina
Treba napomenuti kako je samo u Fimi mediji Sanaderu i njemu povezanim osobama imovina blokirana na temelju odredbi o proširenju oduzimanja imovinske koristi pa je uz njega u blokadi završila imovina njegovih kćeri, žene Mirjane i pokojnog punca Ive Šarića. Najveći dio blokirane imovine ne glasi na Sanadera, a od ukupno više od 17 računa obitelji Sanader, samo se sedam vodi na njegovo ime. Najveći su iznosi blokirani na računima njegova punca, ali je čovjek u međuvremenu umro.
Riječ je o ukupno 1,15 milijuna eura na računima u Raiffeisen-Landesbank Tirol. I vila u Kozarčevoj ulici upisana je na Mirjanu Sanader i na njezina oca, dok stanovi u Splitu glase na Sanaderovu obitelj, u čijem je vlasništvu kuća s okućnicom u Krapju, kao i 30 tisuća četvornih metara zemljišta na Braču. I dok o Sanaderovu imetku danas više nema ni spomena, o Vidoševićevoj imovini nedavno se vrlo intenzivno govorilo, a USKOK je morao odustati od dosta značajnog zahtjeva. Naime, Vidoševiću kao nekadašnjem predsjedniku Hrvatske gospodarske komore te njegovoj obitelji, prema USKOK-u, trebalo je oduzeti 39 milijuna kuna imovine.
Tako se barem smatralo na temelju početnog nalaza vještaka, koji nisu mogli dokazati porijeklo tog imetka, ali je USKOK u međuvremenu sudu uputio zahtjev da se Vidoševiću oduzme samo 26 milijuna kuna nezakonite dobiti. Da nerazmjer između Vidoševićevih legalnih prihoda i rashoda iznosi 39 milijuna kuna, utvrdili su vještaci tijekom istrage koja je pokrenuta u studenome 2013. godine, nakon njegova uhićenja, a na osnovi tog nalaza vještaka, na koji se Vidošević tijekom istrage nije imao pravo očitovati, u srpnju 2015. podignuta je optužnica, međutim, bivši šef Komore u međuvremenu je uspio dokazati da je obiteljsku imovinu stekao legalno, ukazujući na kardinalne pogreške vještaka.
Kada je o službenoj statistici riječ, ona kaže kako je u našoj zemlji do sredine veljače prošle godine oduzeto ukupno 272,33 milijuna kuna, 11 stanova i tri zemljišta, pet stanova Ministarstvo socijalne politike predalo je djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, jedan je stan prodan za 1,57 milijuna kuna, a pet stanova i tri građevinska zemljišta uskoro bi trebala biti na natječajima. Mobiteli i informatička oprema koji se oduzimaju završavaju po socijalnim ustanovama, a nakit se prodaje. Do lani su prodali nakit vrijedan više od milijun kuna, kao i petnaestak oduzetih automobila.
Apsurdna priča
Međutim, stručnjaci koji se bave ovom tematikom naglašavaju da na umu uvijek valja imati da država ne može prodati imovinu koja je pod plombom, odnosno privremeno zamrznuta. To pravilo primjenjuje se u Sanaderovoj kući u Kozarčevoj, u kojoj i danas živi njegova supruga Mirjana, koja na to ima pravo, međutim, vilu ne može ni prodati ni opteretiti.
Zakonom je utvrđena zabrana raspolaganja tom imovinom, ali je, primjerice, Vidošević u tom zakonu našao rupu pa svoju blokiranu imovinu po Gorskom kotaru iznajmljuje za svadbe, vikend-opuštanja i razne domjenke. Tek se s pravomoćnošću neke presude imovina trajno oduzima, a time se u prošloj Vladi intenzivno bavilo ministarstvo državne imovine. Da priča bude apsurdna, za čuvanje te oduzete imovine godišnje se troši 200-tinjak tisuća kuna.
Tako se, recimo, dio Sanaderovih i Vidoševićevih umjetnina drži u Muzeju suvremene umjetnosti te Arheološkom muzeju u Zagrebu i Splitu, na što država godišnje troši 24 tisuće kuna. Sanaderova plovila, kao i nakit, pomno se paze pa se tako čuveni satovi kriju u sefovima poslovne banke s kojom država ima sklopljen ugovor o sefu. Plovilo Malo vitra zbrinuto je u brodogradilištu Prgin u Šibeniku. Neka se oduzeta imovina poput, recimo, hrane ili duhana prodaje ako postoji mogućnost njezina propadanja.
Sličnih problema kao Sanader imao je i Josip Protega kojemu su blokirane nekretnine u predmetu Bankomat, i to još od 2010. godine, kada je Županijski sud na temelju USKOK-ova prijedloga naredio prve blokade imovine bivšeg šefa Hrvatske poštanske banke. Tada je blokirana njegova imovina, i to do okončanja kaznenog postupka kako bi se osigurala eventualna naplata inkriminirane imovinske koristi. I dok on muku muči s blokiranom imovinom, zagrebačkom gradonačelniku, pokojnom Milanu Bandiću, sud je deblokirao imovinu pa je tako spokojno nastavio živjeti u svojem stanu u Bužanovoj, koristeći se uz to i blagodatima svojih triju stanova, vikendice te umjetnina. To se dogodilo zato što optužnica nije bila potvrđena u zakonskom roku.