ZABORAVLJENI PLENKOVIĆEV POSAO DESETLJEĆA: Kako je propao jedan od najvećih projekata u povijesti države?

Foto: Pixsell

Hrvatskoj vladi stigle su četiri ponude za kupnju višenamjenskog borbenog aviona, a shodno tome SAD nam nudi novi F-16 blok 70, švedska ponuda uključuje novi avion Gripen C/D model, dok Francuska u ponudu stavlja poslovni model aviona Rafale i na koncu valja spomenuti i izraelsku ponudu odnosno polovni model F-16 bloook 30.

Koji od njih će biti izabran, do konca ove godine trebalo bi objaviti Vladino povjerenstvo premda se po kuloarima intenzivno spekulira o francuskoj ponudi za koju je poseban interes pokazao premijer Andrej Plenković. Da je Hrvatskoj potrebna obnova eskadrile borbenih zrakoplova vladajući u našoj zemlji tvrde posljednjih dvadesetak godina, najavljujući realizaciju toga plana, a o ozbiljnosti situacije svjedoči i to što se u domaćoj eskadrili u ovim trenucima nalaze Mig-ovi proizvedeni sredinom osamdesetih. Tim avionima rok trajanja produživan je u dva navrata remontom. Ulaskom Hrvatske u Nato postalo je jasnije da nam je nužna funkcionalna tehnologija, i zato smo morali donijeti odluku o tome hoćemo li zaštitu vlastitog neba prepustiti njima, ili ćemo ga čuvati sami. Odluka je pala na očuvanje suverenizma, međutim, taj proces doima se sporim i iscrpnim, SDP-ova Vlada nije pokazivala pretjeran interes za nabavu novih borbenih aviona, umjesto toga u dva su se navrata odlučivali za generalni remont, posljednji puta u 2013.godini. Po dolasku Damira Krstičevića u Morh, a premijera Plenkovića na čelo Vlade starta se s procesom nabave novih borbenih zrakoplova. Iz Krstičevićeva resora saznaje se da su poslali zahtjev za ponudom za višenamjenski avion u Grčku, Izrael, Švedsku, SAD te Južnu Koreju, a ministar najavljuje kako ćemo do 2022. godine imati 12 borbenih zrakoplova.

Sve su se zemlje Krstičevićevom zahtjevu odazvale pa Grčka, Izrael i SAD našoj zemlji šalju ponudu zrakoplova F-16, Švedska nudi svoje Gripene Jas-39, a Koreanci GFA-50 zrakoplov. Ubrzo potom saznaje se da se Plenković susreo sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom te da su počeli pregovore o prodaji njihovih borbenih zrakoplova F-16 našoj zemlji. Pregovori su privedeni kraju za par tjedana, a vladajući najavljuju kupnju izraelskih zrakoplova, pri čemu Plenković kazuje kako je dobio jamstvo i od SAD-a i od Izraela da nema skrivenih troškova ni problema s polovnim izraelskim avionima. Vijeće za obranu usuglašava ses izraelskom ponudom, a Krstičević obznanjuje da će ova akvizicija našu zemlju kroz desetak godina stajati 2.9 milijuna kuna. Odluka o nabavi izraelskih aviona u Hrvatskoj je prezentirana kao povijesni dan, a i izraelske vlasti nisu krile zadovoljstvo dogovorom koji je predviđao isporuku 12 aviona s Nato kompatibilnom opremom i naprednim avionskim sustavima. Tu slavljeničku atmosferu poremetila je prijava Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa koju je netko anonimno podnio protiv bivšeg ministra obrane, bivše predsjednice Grabar-Kitarović te premijera Plenkovića i to pod sumnjom da se proces nabave nije odvio transparentni, prijave se ipak odbacuje, a Morh nastavlja s procesom. Izraelski avioni stižu u Hrvqatsku gdje su sudjeloovali na obiteljažavanju Oluje, čekalo se samo potpisivanje ugovoa kada je u priču uletio Donald Trump odnosno njegova administracija koja je blokirala prodaju izraelskih aviona Hrvatskoj.

Krstičević prvotno izlazi pred predstavnike domaćih medija tvrdeći da on o tome ne zna ništa, ali se zato naciji obraća i američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst naslućujući da Amerikanci izraelskoj stranci nisu odobrili transfer vlastite tehnologije u neku treću zemlju. Hrvati tobože ustaju na noge inzistirajući na poštivanju ugovora, no ubrzo potom pokazuje se da smo mi sitan faktor u toj priči dviju velikih sila. Izraelci su tjednima nakon toga nastojali glumatati da problema s Amerikancima nema pokušavajući s njima postići kompromis, no američki ministar obrane James Mattis na kompromise ne pristaje pa Plenković posljednjeg dana 2018.godine priznaje da je ovaj posao propao. Potvrđuje to ubrzo potom i Krstičević tvrdeći kako on nema ništa s time i da za neuspjeh tog posla nema namjeru preuzeti odgovornost.

Facebook Comments



loading...
Loading...
DIJELI