Kako za sada stvari stoje, jedini kandidat za novog predsjednika Vrhovnog suda jest stari predsjednik tog najvažnijeg suda u zemlji Đuro Sessa. No, na njegov reizbor predsjednik Zoran Milanović ne gleda blagonaklono pa bi slijedom toga ova priča mogla prerasti u još jedan konflikt između predsjednika i premijera Andreja Plenkovića, budući da je Milanović taj koji predlaže kandidata za predsjednika Vrhovnog suda kojega onda u konačnici u sabornici potvrđuje vladajuća većina. Da Sessa nije njegov izbor Milanović je dao naslutiti u kampanji za predsjedničke izbore, a kasnije je i kroz svoje izjave izazivao svojevrsne verbalne konflikte s ovim poznatim sucem, dok se istodobno sukobljavao i sa sucem Turudićem. Kada je riječ o Sessi on je u sukobe svojedobno ulazio i sa Zdravkom Mamićem.
“On je jedan nepošten, pokvaren sudac, a kad se stvore uvjeti za to, ja ću to bez problema dokazati. Spreman sam na to da se zajedno podvrgnemo detektoru laži. Toliko je bezobrazan i drzak da jednog uglednog odvjetnika poput Miljevića prijavljuje Odvjetničkoj komori”, rekao je Mamić svojedobno komentirajući Sessu kojega je ujedno nazivao i korumpiranim sucem. Na te je njegove riječi sudac ubrzo reagirao demantirajući Mamićeve navode te prozivajući i njegova tadašnjeg odvjetnika Veljka Miljevića.
“Pristrani bombastični istupi procesnih sudionika, u ovom slučaju branitelja, ne pridonose vjerodostojnosti pravosuđa niti pravičnosti postupka, pa će u ovom konkretnom slučaju biti zanimljivo hoće li se oglasiti i nešto poduzeti Odvjetnička komora. Osim toga, nije naodmet podsjetiti da je svatko dužan prijaviti postojanje osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti, a ne čekati da ga tijela kaznenog progona pozovu da podnese prijavu”, rekao je Sessa tada, međutim, mnoge je iznenadilo to što se on kao jedan od poznatijih domaćih sudaca s Mamićem nije obračunao baš na sudu. Sessa je inače nekadašnji predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, premda je rođen u Rijeci, mladost je proveo u Dubrovniku iz kojega u Zagreb stiže na Pravni fakultet.
”U pravosuđu je od 1982., kada je počeo kao sudački vježbenik Županijskog suda u Sisku, 1984. polaže pravosudni ispit i iste godine postaje sudac Općinskog suda u Petrinji, zatim sudac Općinskog suda u Sisku, a od 1988. do 1993. radi kao sudac Općinskog suda u Zagrebu”, navodi se na stranicama Vrhovnog suda. Predsjednikom Parničnog odjela Općinskog suda u Zagrebu postaje 1991. godine, a bio je i konzul savjetnik u Generalnom konzulatu RH u australskom Perthu, zatim stupa na dužnost predsjednika Općinskog suda u Zagrebu te potom postaje sucem Vrhovnog suda. Bio je i član pregovaračkog tima RH za pristupe EU za poglavlje 23. “Pravosuđe i temeljna ljudska prava”, a uz to, jednoglasno je izabran za zamjenika predsjednika Savjetodavnog vijeća europskih sudaca na plenarnoj sjednici toga tijela koja je održana u Londonu.
Savjetodavno vijeće europskih sudaca tijelo je Vijeća Europe u čijem su sastavu isključivo suci i koje se u prvome redu bavi pitanjima neovisnosti, nepristranosti i stručnosti sudaca. Sessa je u svojim javnim nastupima poznat kao gorljivi branitelj sudačke profesije, nerijetko je ulazio u polemike s kritičarima pravosuđa i onima koji su kritizirali sudstvo u Hrvatskoj. Sessa je bivšeg premijera Zorana Milanovića i ministre iz te vlade javno prozivao zbog izjava o sudstvu i pojedinim predmetima, navodeći da vrše pritisak na sudbenu vlast, žestoko se protivio uvođenju sigurnosnih provjera za suce, smatrao je da je to protuustavno, a nije mu se svidjela ni ideja objave imovinskih kartica sudaca – govorio je da bi se time ugrozila njihova sigurnost. Često ga se u javnom prostoru prozivalo kao HDZ-ova suca, no on je te navode žestoko odbacivao, a i sam se našao u središtu pozornosti zbog propusta u ažuriranju imovinske kartice.
Naime, u medijima ga se prozivalo zbog toga što mu se povećala imovina temeljem isplate Agrokora, koji je tada bio u vlasništvu Ivice Todorića. Todorić je od Sesse i njegova tri rođaka otkupio nekretninu od 39 342 m2, a radilo se o zemljištu koje je bilo nacionalizirano njegovu djedu, imenjaku Đuri Sessi. Budući da nekretnina nije bila u građevinskoj zoni, Ured za imovinsko-pravne poslove RH procijenio ju je 2000. godine na 11,5 tisuća kuna, no Todorić je za zemljište isplatio 2 milijuna kuna. Od tog iznosa Sessi je pripalo pola milijuna, koje nije prijavio u imovinskoj kartici, opravdavajući to tvrdnjom da je uz doplatu kupio stan u Zagrebu.