Prvi znanstveni rad o potresu: Na području Zagreba se može očekivati potres i magnitude 6.5

Foto: Cropix

Grad Zagreb nalazi se na kontaktu velikih tektonskih jedinica: na sjeverozapadu su Alpe, na istoku Panonski bazen i na jugu Dinaridi.

Prvi znanstveni rad ‘The Zagreb (Croatia) M5.5 Earthquake on 22 March 2020’ o razornom potresu koji je u ožujku pogodio Zagreb objavljen je u časopisu Geosciences te je dostupan u otvorenom pristupu.

U sažetku se, između ostalog, navodi kako je potres ‘otkrio sve nedostatke u konstrukciji stambenih zgrada u hrvatskoj prijestolnici, posebno onih sagrađenih u prvoj polovici 20. stoljeća’, a u samom radu se navodi da je potrebno ‘hitno pojačati postojeće građevine, posebno povijesne zagrebačke zgrade te poboljšati seizmičku otpornost’. Autori rada su prof. dr. sc. Snježana Markušić, pročelnica Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te dr. sc. Davor Stanko (Geotehnički fakultet u Zagrebu), dr. sc. Tvrtko KorbarNikola Belić (obojica s Hrvatskog geološkog instituta u Zagrebu), izv. prof. dr. sc. Davorin Penava (Građevinski i arhitektonski fakultet u Osijeku) te dr. sc. Branko Kordić (isto s Hrvatskog geološkog instituta), a Novi list je razgovarao sa Snježanom Markušić koja je otkrila više pojedinosti o potresu i potrebnim koracima zaštite od potresa.

Je li ovo najjači potres koji je pogodio Zagreb otkad postoje mjerenja?

Potres magnitude 5.5, koji je 22. ožujka 2020. godine u 6 sati i 24 minuta zatresao Zagreb, najjači je instrumentalno zabilježen potres s epicentrom u širem zagrebačkom području (epicentralno područje Medvednica) te ujedno najjači poslije Velikog zagrebačkog potresa iz 1880. godine.



Potres u Klani 1870. godine

Koju je ulogu u Vašem istraživanju imao potres koji je pogodio Klanu 1870. godine? 

Zanimljivo je da je prvo znanstveno obrazloženo promatranje učinaka lokalnog pojačanja gibanja tla i različitih oštećenja potresa uslijed različitih geoloških jedinica tijekom potresanja napravio Stur (1871.), koji je analizirao potres u Klani iz 1870. godine te njegove naknadne potrese. Pri tome je prezentirao detaljno izvješće o karakteristikama gradnje zgrada i opažanjima nejednake raspodjela šteta od potresa, povezane s lokalnim uvjetima tla. Ponukani time, u našem istraživanju zagrebačkog potresa smo pokušali procijeniti raspodjelu pojačanja gibanja tla, koja se dogodila tijekom navedenog potresa, a kako bi se eventualno povezala s uočenom štetom na gradskom području i lokalnim uvjetima tla.

Koliko su česti potresi na zagrebačkom području, povijesno gledano?

Potresi i seizmička aktivnost šireg područja Zagreba nisu ništa neuobičajeno. Još je Josip Mokrović, hrvatski geofizičar, otkrio da se Zagreb jače ili slabije zatresao čak 661 put od 1502. do 1883. godine. Najjači je bio potres koji se ‘zgodio’ prohladnog utorka, 9. studenoga 1880. godine u 7 sati i 3 minute, magnitude 6.3, sa žarištem u Medvednici, oko mjesta Kašina i Planina. Tadašnje novine pisale su da je potres Zagreb ‘fest prodrmal’ i ‘splašil ljude’, a kao posljedicu imao dvije žrtve. Potom se 1901. godine dogodio jaki potres, magnitude 4.6, s epicentrom u okolici Šestina. Na gotovo identičnoj lokaciji, kao ona u slučaju potresa iz 1880. godine, dogodila su se još dva jaka potresa 1905. i 1906. godine. Što se recentnije seizmičke aktivnosti šireg područja grada Zagreba tiče, najjači je potres koji se dogodio 3. rujna 1990. godine s epicentrom u okolici Kraljevog Vrha, magnitude 4.7. Karakteristika seizmičnosti zagrebačkog područja je relativno učestalo događanje slabijih potresa – od 1908. godine, kada je otpočelo kontinuirano bilježenje potresa u Hrvatskoj, zabilježeno je oko 1000 potresa magnituda do 3.5 – te relativno rijetka pojava jačih potresa (magnituda većih od 4.5).

Tumačenje geodinamike

U radu piše da se Medvednica nalazi u geotektonski ‘zanimljivom’ području?

Grad Zagreb nalazi se na kontaktu velikih tektonskih jedinica: na sjeverozapadu su Alpe, na istoku Panonski bazen i na jugu Dinaridi. Uzročnici nastanka potresa su tektonski pokreti koji se događaju u regionalnom prostoru. Uslijed naguravanja i/ili podvlačenja pojedinih tektonskih jedinica jednu pod drugu litosfera puca, a pukotine (rasjedi) postaju seizmički izvori potresa. Samo područje grada Zagreba pod utjecajem je rasjedne zone žumberačko-medvedničko-kalničkog rasjeda te su potresi ovdje posljedica sučeljavanja struktura panonskog bazena i onih ‘medvedničko-kalničkog pružanja’. Dakle radi se o međusobnoj kinematičkoj interakciji susjednih orogena, čija dinamika još nije u potpunosti razjašnjena.
Na žalost, strukturno-tektonski sklop u podzemlju nije jednostavno rekonstruirati, pa se ne zna koliko su rasjedi međusobno povezani, odnosno može li popuštanje napetosti duž jednog aktivnog rasjeda uzrokovati aktiviranje drugog. Za što bolju interpretaciju strukturno-tektonskog sklopa na nekom području nužna su detaljna i usmjerena istraživanja te multidisciplinarni pristup, jer se jednostranim pristupom ne mogu postići zadovoljavajući rezultati. Tako se u ovom radu pokušalo dati preliminarno tumačenje geodinamike koja je uzrokovala ovogodišnji zagrebački potres, te time doprinijeti razumijevanju ovog geološki interesantnog područja. A što u konačnici može imati utjecaj na bolju procjenu seizmičke ugroženosti šireg područja grada Zagreba.

Mogu li potresi i jači od onoga 22. ožujka pogoditi Zagreb?

Na određenom epicentralnom području uvijek se može očekivati potres barem one jakosti kakav se već jednom u povijesti dogodio. Tako se na zagrebačkom području može očekivati potres najmanje magnitude 6.3, a najvjerojatnije i magnitude 6.5.

Kako je usavršavanje propisa za izgradnju utjecalo na otpornost zgrada na potrese? Odnosno, jesu li zgrade novijeg datuma otpornije na podrhtavanja?

Nakon potresa koji je u ožujku ove godine pogodio Zagreb opaženo je da su zidane zgrade u centru grada, građene u periodu Austro Ugarske monarhije do 1920. godine, pretrpjele najteža oštećenja – ukupno je oštećeno više od 26 000 zgrada. Naime, prije 1920. u konstrukciji zidanih građevina korištena je i drvena građa, dok su armiranobetonske konstrukcije uvedene u gradnju u razdoblju od 1920. do 1945. godine. Međutim, tek se od 1945. godine, pri projektiranju zgrada uzimalo u obzir potresno opterećenje, ali primjenom pojednostavljenih metodologija. Tek nakon potresa koji se 1963. godine dogodio u Skoplju donesen je Pravilnik o privremenim tehničkim propisima za gradnju u seizmičkim područjima (za područje Jugoslavije). Tako građevine sagrađene nakon 1963. godine imaju znatno bolje performanse tijekom potresa od građevina izgrađenih prije 1920. (ili čak 1945.), a što su dokazali i strukturni inženjeri na terenu.

Potresno najugroženiji Zagreb te riječko i dubrovačko područje

Nalaze li se i Rijeka i okolica na seizmički aktivnom području? Koji su dijelovi Hrvatske na seizmički aktivnijim područjima?

Riječko područje spada među tri seizmički najaktivnija područja u Hrvatskoj, koja se, a posebice njen južni dio, nalazi na potresno aktivnom prostoru koji, u usporedbi s velikim dijelom Europe, karakterizira visoka stopa seizmičnosti. Prema hrvatskom katalogu potresa na našem području se dogodilo mnogo jakih potresa od kojih je posebice razoran bio veliki dubrovački potres iz 17. stoljeća. Međutim, kao što je nedavni zagrebački potres pokazao, čak i relativno umjerena potresna trešnja može imati značajne posljedice na ekonomiju i društvo. Ovo je posebno važno za prostor Republike Hrvatske gdje se na potresno ugroženim područjima nalaze administrativno, ekonomski i infrastrukturno najvažnija urbana središta. Iz karte potresnih područja Republike Hrvatske (http://seizkarta.gfz.hr/) razvidno je da potresno najugroženija područja obuhvaćaju grad Zagreb te šire riječko i dubrovačko područje čime je potresima izravno ugroženo oko jedne trećine stanovništva Republike Hrvatske.

Je li se otprije znalo da će se starije zagrebačke zgrade lošije nositi s potresom i je li se moglo nešto poduzeti?

Znalo se da su zagrebačke građevine sagrađene prije 1964., a osobito prije 1920. godine osjetljivije na potresno podrhtavanje i podložnije ozbiljnijim oštećenjima. Jedina efikasna mjera da se oštećenja smanje na najmanju mjeru je konstrukcijsko ojačavanje građevina, a što bi trebalo unijeti kao zakonsku obvezu pri održavanju istih. Pri tome se građevina može ojačati tako da ‘izdrži’ potres određene magnitude (odnosno akceleracije), o čemu ovisi i cijena građevinskog zahvata. Tako bi zgrade kulturne baštine te one od posebnog povijesnog/kulturnog interesa svakako trebalo ojačati da budu otporne na potres što veće očekivane magnitude (najbliže maksimalnoj magnitudi koja se može očekivati).

Teška oštećenja

Ako se već nije poduzelo, kako danas povećati otpornost zgrada, u slučaju potresa? U radu pišete da je potrebno ‘hitno pojačati postojeće građevine, posebno povijesne zagrebačke zgrade te poboljšati seizmičku otpornost’?

U Zakon o obnovi bi trebalo unijeti kategorije zgrada i magnitudni prag (odnosno minimalnu akceleraciju) njihove nužne otpornosti te u skladu s time provesti konstrukcijsko ojačavanje postojećih građevina, a čime se naravno povećava njihova otpornost na potrese. Radi se dugotrajnom i vrlo skupom procesu. Kako potres ne možemo predvidjeti, nužno je od njega zaštiti i ljude i građevine. A jedina zaštita je protupotresna gradnja.

U radu spominjete potres u Albaniji u studenom 2019. te upozoravate na posljedice, ako sličan potres pogodi Zagreb?

Potres magnitude 6.4, koji je 26. studenoga 2019. pogodio Albaniju je recentni potres, koji je bio magnitude kakva se može očekivati i na zagrebačkom području. Stoga je i naveden kao primjer. U slučaju albanskog potresa primijećeno je da su građevine građene prema standardima za umjerenu i visoku otpornost na potres pretrpjele zanemariva do lagana i umjerena oštećenja. Međutim, ostale građevine su pretrpjele vrlo velika i teška oštećenja. Šteta koja je posljedica potresa u Albaniji može se lako povezati s provedenim laboratorijskim eksperimentima, a s ciljem budućeg nužnog ojačavanja pojedinih konstrukcija. Na osnovi iskustva i posljedica albanskog potresa iz 2019. godine lako je vidjeti kakve velike socijalne i ekonomske posljedice bi imao potres iste magnitude ako bi pogodio Zagreb.

Zašto je teško predvidjeti potrese velikih magnituda? Hoće li u budućnosti napredak seizmologije možda to omogućiti?

Potres je slučajan događaj, pa je, imajući to u vidu, jasno zašto ga je praktički nemoguće predvidjeti. Pogotovo stoga što se pod prognozom podrazumijeva definiranje i točne lokacije samog događaja u prostoru i u vremenu. Naime, potresi ne pokazuju nikakvu periodičnost, niti se dešavaju po nekom pravilu. Na nekim mjestima se dešava jedan jači potres kojeg ne slijedi gotovo ni jedan (ili vrlo mali broj) naknadnih, drugdje se nakon jačeg potresa događa u kraćem ili duljem vremenskom intervalu velik broj naknadnih potresa, negdje su ti naknadni potresi svi slabiji od glavnog, a negdje se dogodi da naknadni bude jači. Nadalje, postoje i područja gdje se potresi dešavaju u gomili, često se radi o velikom broju relativno slabijih potresa bez izraženog glavnog potresa. Neki put glavnom potresu prethodi određeni broj prethodnih potresa, ali to nikako nije pravilo.

Tektonski potresi su povezani s kretanjima u unutrašnjosti Zemlje, odnosno sa smicanjem velikih blokova stijena koje grade gornje dijelove zemljine kore. Energija se duž rasjeda nakuplja godinama i oslobađa u vidu manjih potresa od kojih većinu ljudi ne osjete. Uslijed pritiska jednog bloka stijene na drugi, na nekim rasjedima nakupljanje energije može trajati i preko 100 godina. Ono što seizmologija može je procjena seizmičke ugroženosti na nekom području te je na osnovi toga moguće provesti protupotresnu gradnju (za što je potrebna odgovarajuća zakonska regulativa), a čime se doprinosi sigurnosti samih građana. Dobar primjer je Japan, gdje su česti vrlo jaki potresi, ali su štete vrlo rijetke.

Gdje se sve građani mogu informirati o potresima?

Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je nakon zagrebačkog potresa pokrenula brojne kanale za informiranje građana o potresima. Tako se aktualne informacije o dogođenim potresima mogu naći na mrežnoj stranici Opće informacije o potresima, kao i Seizmološki pojmovnik te Odgovori na najčešća pitanja su dostupni na mrežnoj stranici.

Građani se također mogu informirati i na Facebook stranici Seizmološke službe, piše novilist.hr

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI