POMPOZNI PLENKOVIĆEVI PLANOVI: Ovdje se krije velika zamka

Foto: Davor Pongracic / CROPIX

Vlada premijera Andreja Plenkovića prije nekoliko dana prezentirala je nacrt Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine.

Radi se o formalnom preduvjetu za potpisivanje sporazuma s Europskom komisijom, a nacrt je značajan i za provednu operativnog programa za novu financijsku perspektivu te za izradu proračuna. Na tom dokumentu zapravo počiva Nacionalni plan oporavka, barem tako tvrde u Vladi te naglašavaju kako je taj Nacionalni plan zapravo već gotov.

Njegovo kreiranje preduvjet je za povlačenje skoro deset milijardi eura iz europskih fondova, koje naša zemlja dobiva za oporavak od pandemije korona virusa. Kako je tijekom predstavljanja ovog dokumenta izjavio premijer u narednih deset godina kroz njegovu provedbu Hrvatska bi se trebala transformirati u sigurnu, konkurentnu, inovativnu i prepoznatljivu državu, koja će uz očuvanje vlastitog identiteta svim građanima osugurati kako kvalitetan život, tako i jednake prilike za sve.

Nacrt je inače moguće podijeliti u četiri razvojna smjera koji oklhjučuju održivo gospodarstvo i društvo, zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje otpornosti na krize i ravnomjeran regionalni razvoj. Dokument je ovo na čiju je izradu uvelike utjecala koronakriza koju su u Vladi odlučili iskoristiti kao potencijal, kako se iščitava iz Strategije u doglednoj budućnosti Hrvatsku očekuje rast gospodarstva i životnog standarda i to kroz manju prisutnost države u gospodarstvu, ali i kroz učinkovitije stečajne postupke, šire izvore financiranja poduzeća te efikasnije stečajne postupke.

Paralelno s time država jamči stimulativnu politiku za produktivne industrije i tvrtke. U pripremi su i ulaganja u znanost i inovacije, a država bi svoj obol napretku trebala dati kroz daljnje preispitivanje vlastuitih troškova kako bi se time osjetnije porezno rasteretilo gospodarstvo. Usitnjenost javne administracije prema ovoj strategiji stvara probleme u koordinaciji među institucijama, no i za to postoji riješenje u vidu učestalijih reformi koje bi trebale podići kvalitetu javne uprave na lojalnoj razini. Reforme se najavljuju i za pravosudni sustav, a taj paket mjera trebao bi dovesti do ravnomjernog regionalnog razvoja, bolje demografske slike i rasta izvoza.



I sve to zvučalo bi idilično kada bi se znao period u kojem će se ove ideje primjeniti u praksi, no rokova ni mjerila za ispunjenje tih ciljeva nema, premda u Vladi optimistično najavljuju kako  bi sve strategije trebale biti doinesene tijekom naredne godine.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI