Prosječan pad ugostitelja iznosi 39%, no raspoređen je neravnomjerno; neki su potonuli daleko više. Ugostitelji sektor teško je prihvatio postroženje epidemioloških mjera koji im je zatvorio vrata kafića i restorana. Naravno, nisu jedini. Jednako teško s nemogućnošću rada pomirili su se i vlasnici teretana.
Na alarmantnu situaciju uslijed ograničenja ovih dana upozoravaju i iz tzv. event industrije, a otprije su glasni i prijevoznici. Kako je incidencija zaraze i dalje visoka, s krajem ovog tjedna slijede i dodatna ograničenja Nacionalnog stožera, u prvom redu za rad trgovaca. Predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak sad računa da bi se zabrana rada mogla protegnuti i do kraja siječnja.
Uz bitku oko kompenzacijskih mjera pomoći ugostitelji se tako u razgovorima s predstavnicima Vlade ugostitelji više okreću temama okrenutim budućim izazovima i zakonskim rješenjima za taj sektor. No, u međuvremenu sa Stožerom još ipak pokušavaju “ispregovarati” da se onima koji mogu i žele, omogući barem da rade kave za van. Iz Udruge Glas poduzetnika, pak, jučer su Vladu optužili da su nove mjere potpore gospodarstvu “samo još jedan njezin spin”. Razočarala ih je uputa Porezne uprave vezana uz nadoknade (dijela) fiksnih troškova u sklopu potpore za očuvanje radnih mjesta.
Nadležni nisu ispunili obećanja koja su dali na sastancima s poduzetnicima, kažu u UGP-u navodeći da, prema uputi Porezne, “poslodavci prvo trebaju platiti obveze, a da će tek potom dobiti od države povrat isplaćenih troškova”. U ovoj situaciji, tvrde, za većinu poduzetnika to je nemoguće jer su sve zalihe od prošlih godina bile potrošene na prvi lockdown.
Jedan od pokazatelja razmjera udara koronakrize su podaci o fiskalizaciji. Ministarstvo financija odnosno Porezna uprava objavljuje ih tjedno.
No, uz podatke o padu vrijednosti izdanih računa za sve obveznike fiskalizacije i unutar toga tek trgovine i turističko-ugostiteljskog sektora, prošli tjedan prvi je put objavljena i detaljnija slika po djelatnostima, i to dulja serija podataka po mjesecima, zaključno s krajem studenoga.
8,73 milijarde kuna iznosio je od ožujka do kraja studenoga fiskalizirani promet ugostitelja
Iz njih proizlazi da je počevši od ožujka, prijavljeni promet kafića i restorana (djelatnosti pripremanja i usluživanja krane i pića) do kraja studenoga dosegnuo 8,74 milijarde kuna. U odnosu na isto razdoblje lani to je 39% ili 5,58 milijardi manje. Dakako, pad je raspoređen neravnomjerno; neki su unutar branše potonuli daleko više, a neki manje nego što sugerira prosječan pad fiskaliziranog prometa. Usto, od početka godine pad je nešto manji jer su u prva dva mjeseca ugostitelji bilježili rast.
Kod usluga smještaja, pak, podaci o fiskalizaciji upućuju da je ostvarenje u razdoblju ožujak-studeni bilo slabije od lanjskog gotovo 57 posto ili 5,7 milijardi. Lani je, naime, premašio 10 milijarde, a ove godine korona ga je skresala na 4,35 milijardi. Za više od polovice, gotovo 52 posto, pala je i vrijednost izdanih računa u djelatnostima prijevoza i skladištenja, s evidentiranih 1,3 nasuprot lanjskih 2,7 milijardi kuna.
Više nego prepolovljen promet u međugodišnjim usporedbama u proteklih devet mjeseci prijavile su i djelatnosti vezane uz kulturu i sport (kategorija Umjetnost, zabava i rekreacija). U toj je skupini djelatnosti fiskalizirano nepunih 603 milijuna kuna prometa, što je u odnosu na lanjskih 1,26 milijardi pad za 52 posto ili 664 milijuna.
Frizerski i saloni za uljepšavanje u drugom su valu pandemije, za razliku od prvog, izbjegli zaključavanje i u odnosu na prošlu godinu bilježe pad prometa za 185 miljuna kuna ili 22 posto (657 prema 843 milijuna). Nešto jače od frizera i beauty salona pogođena je, pak, kategorija djelatnosti za njegu i održavanje tijela s padom od 35 posto (s više od 196 na 128 milijuna).
Prema postotnom padu fiskaliziranog prometa korona kriza je daleko jače pogodila djelatnosti iz kategorije Poslovanja nekretninama. Sa 109 milijuna kuna prometa od ožujka, iz podataka Porezne proizlazi da je to međugodišnji pad za čak 280 milijuna, odnosno više od 70 posto.
415 milijuna kuna prometa prijavile administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, lani su imale više od 1,7 milijardi
Nasuprot tome, Informacije i komunikacije segment su poslovnog sektora u kojemu poduzetnici ne bilježe negativan utjecaj korona krize. Ipak, ta skupina djelatnosti također bilježi pad fiskaliziranog prometa, iako jednoznamenkast. Prijavljenih 1,04 milijarde tek je 80-ak milijuna ili nešto više od sedam posto manje nego lani. Na približno toliki postotni pad upućuju i podaci o fiskalizaciji za djelatnosti Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s 1,2 milijarde kuna vrijednosti izdanih računa u odnosu na nepunih 1,3 milijarde u usporedivom razdoblju prošle godine.
Poduzetnici u okviru Stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti u pandemiji su ostali kraći za oko 11 posto ili nešto manje od 290 milijuna kuna prometa (2,28 prema 2,57 milijardi). Istodobno, mnogo drastičniji pad bilježe Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti koje su prijavile tek 415 milijuna kuna prometa (lani više od 1,7 mlrd.).
Negativan utjecaj pandemije kod poduzetnika u zdravstvu očituje se pak u približno 390 milijuna kuna manjem fiskaliziranom prometu (1,51 prema 1,9 milijardi), što je za petinu slabije ostvarenje. Za sektor trgovine podaci se sve vrijeme mogu pratiti kroz tjedne informacije Porezne uprave.
Detaljniji podaci pokazuju da su unutar sektora trgovine, očekivano, najmanji pad pretrpjeli super i hipermarketi. Promet kategorije nespecijaliziranih trgovina pretežito hranom, pićem i duhanskim proizvodima u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine od ožujka naovamo manji je za samo 1,3 posto, što na 33,2 milijarde kuna znači 434 milijuna (lani je bio 33,65 mlrd.).
Umjerenih 6,4 posto pada prometa bilježe i specijalizirani dućani pretežito hranom i pićem (1,37 prema 1,46 mlrd.), prenosi Turizam24.com