NAŠ POREZNI SUSTAV NIJE PRILAGOĐEN DA BI SE NOSIO S KRIZAMA: Makroekonomist o inflaciji i rastu cijena

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Matija Kroflin, makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti visokog obrazovanja za N1 je govorio o inflaciji i rastu cijena.

“Sada potencijalno u vrlo negativnom raspletu ove inflacije zaista može doći do rasta kamatnih stopa i ako do toga dođe on može reći: ‘Evo mi smo rekli, upozoravali’ i tu je uzeo dosta ekstremnu situaciju”, kaže Kroflin.

Problem inflacije:


“Činjenica je da je ova situacija oko inflacije ubrzala normalizaciju monetarne politike, a to u suštini podrazumijeva povećanje kamatnih stopa. Normalizacija bi značila smanjenje otkupa vrijednosnih papira od strane centralnih banaka, dakle, manju emisiju novog novca u ekonomiju što onda posljedično diže kamatne stope. Nažalost, građani će s određenim odmakom osjetiti to u povećanju kamatnih stopa.

No trenutak, tempo i dinamika kako će se to događati teško je predvidjeti. Prebrza reakcija monetarne politike bi sigurno u ovom trenutku bila pogrešna. Europska centralna banka je već dva puta tijekom dužničke krize prerano podigla kamatne stope i ne vjerujem da će u ovom slučaju brzati. To je na stolu ako situacija izmakne kontroli”, objašnjava makroekonomist.



Smatra da je inflacija potaknuta rastom cijena energenata, pokidanim dobavnim lancima koji su posljedica pandemije koronavirusa, a sve to time utječe na cijenu sirovina i repromaterijala što se na kraju prelijeva na potrošačke cijene.

Pogađa najsiromašnije slojeve društva

“Činjenica je da inflacija najgore pogađa one najsiromašnije slojeve društva. Zato Europska komisija daje sugestije da vlade upravo u tom segmentu pokušaju kreirati određene mjere, kako bi tom sloju društva pomogli. Mi smo tražili od države da bude proaktivna”, kaže.

Je li Vlada mogla što drugo osim ograničavanja cijena goriva?

“Koji je drugi način? Da smanjite PDV ili trošarine, no što se onda događa? Vi smanjite PDV ili trošarine, ali onda cijene goriva rastu sljedeći tjedan, onda opet smanjujete, ali dokle? Iz PDV-a se moraju ove godine pokrpati određene rupe koje imamo od covid potpora. Nije to samo tako.

Naš porezni sustav uopće nije prilagođen da bi se nosio s krizama poput ove covid krize. Naš porezni sustav je u potpunosti potrošno orijentiran, dok poreza na imovinu nemamo. Pokušaj uvođenja poreza na nekretnine je bio možda prvi korak da idemo ka pravednijem i manje štetnom oporezivanju od poreza na potrošnju”, smatra.

Istaknuo je da inflacija može imati vrlo negativan utjecaj na životni standard. Iako je Vlada zacrtala cilj smanjenja broja zaraženih, ako se inflacija nastavi, sigurno bi ugrozila taj cilj jer Vlada ne može regulirati cijenu mesa, salate graha, no može u slučaju eskalacije dalje pomagati najugroženijima, financirati troškove energije i sl.

Cijena struje nam je zasad stabilna, Ćorić kaže da do četvrtog mjeseca neće biti promjena, ali ako tada bude tu bi Vlada trebala intervenirati ili putem vaučera, ne isključivati ljude, postoje različiti mehanizmi. Sreća je da Hrvatska proizvodi oko 60% električne energije i može donekle utjecati na cijene. Drugi segment je povećanje minimalne plaće”, govori.

“Situacija nije dramatična, nije eskalirala. Imam osjećaj da se u medijima od nekih aktera izbacuju prilično katastrofične izjave. Moramo imati na umu najugroženije skupine, međutim ne potencirati dodatan rast cijena. Zapravo stvarate inflacijska očekivanja, ako stalno govorite o rastu utječete i na prosječne ljude, primjerice prodavača na štandu, ako vidi predviđanja da će rasti cijena goriva, mogao bi dodati još koju kunu na cijenu svoje salate i tako se otvara ciklus koji je jako teško zaustaviti”, zaključio je odbivši komentirati Vujčićevu izjavu da je Hrvatska fenomenalno mjesto za život.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI