Potresi koji su pogodili šire petrinjsko područje ponovo su aktualizirali temu zbrinjavanja radioaktivnog otpada u obližnjoj Trgovskoj gori koja se administrativno nalazi u općini Dvor, 40-ak kilometara udaljena od epicentra.
Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada Trgovska gora, odnosno skladišta u bivšoj vojarni Čerkezovac, izabrana je kao najpovoljnija lokacija u kojoj bi Hrvatska spremala niski i srednje radiokativni otpad.
Lokalna zajednica već godinama upozorava da je Čerkezovac neadekvatna lokacija, a da je trusno područje podsjetili su još 2014. kad je potres od 3,9 prema Richteru zatresao Zrinsku goru. Neki će pak dodati da se otpad, a k tomu još radioaktivni, ne smije se deponirati na mjestima gdje postoji voda u tlu. A gradonačelnik Petrinje svojedobno je posve skinuo rukavice pa kao još jedan razlog protiv naveo to da na ovom području žive i Hrvati, i Srbi i Bošnjaci te da svakih 50 godina – izbije rat.
“Koja će vojska zaustaviti ljude kada jednom zarate i taj otpad pobacaju u Unu. Nuklearno skladište treba biti na nekom sigurnijem mjestu”, stava je.
Pričali smo i s Anitom Kolarec, iz Stožera za obranu Dvora, a ona nam je navela još nekoliko argumenata. Kaže, nije točno da u blizini Čerkezovca nema stanovnika kako se to govori i navodi da je bivša vojarna smještena u selu Matijevići. Od ulaza u vojarnu do prvih stanovnika, kaže, nekih je 200 metara. Pa je navela još i ‘majske vode’, poplave koje prijete Dvoru i Kostajnici skoro svakog proljeća, onda i klizišta… Ako sve ovo nije bilo dosta.
Svemu navedenom usprkos, Vladina analiza Čerkezovac je izabran među četiri preferentne lokacije koje su u potpunosti udovoljavale kriterijima (preostale tri bile su Psunj, Papuk i Moslavačka gora). O Čerkezovcu se kao lokaciji govori višeod dvadeset godina, a stvari su postale izvjesne kad ga je MORH proglasio neperspektivnim i prepustio ga Ministarstvu zaštite okoliša. Od ove godine dan je na upravljanje Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.
Gradonačelik Petrinje Dumbović i tim je povodom izrazio svoje nezadovoljstvo.
“Očito, pomno izabrani trenutak za pokretanje ovih aktivnosti, jer dok smo u izolaciji i svaki dan sa strepnjom iščekujemo vijesti o novooboljelim i umrlim sugrađanima, nemamo vremena misliti o očuvanju i zaštiti prirode i okoliša, niti imamo mogućnost organizirati se ili prosvjedovati protiv ovakve odluke. Kad je u pitanju zaštita Zrinske i Trgovske gore na svašta smo navikli i svašta vidjeli”, izjavio je proljetos.
S odlaganjem otpada ne slaže se ni načelnik općine Dvor, SDSS-ov Nikola Arbutina, a političku podršku daje tek župan sisačko-moslavački Ivo Žinić. S obzirom da je Čerkezovac granično područje, protivljenje dolazi iz i BiH, odnosno obližnjeg Novog Grada.
“Potres ili točnije serija potresa potvrdila je argument koji smo isticali od prvog dana. Zbog trusnosti područja, lokacija je neprihvatljiva za odlagalište”, mišljenja je načelnik općine Novi Grad Miroslav Drljača. Problem je podignut na nacionalnu razinu pa se tako na tapetu našla i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (inače rođena Siščanka) koju su prozivali za pasivnost u spriječavanju hrvatskih vlasti da odlagalište naprave odmah uz granicu s BiH.
No, htjela ili ne, Hrvatska negdje mora odlagati otpad nakon što nije postignut dogovor sa Slovenijom o zajedničkom rješenju zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Slovenija je čak i pristala zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, no nije se složila s time da zbrine i tzv. institucionalni otpad – onaj nastao u industriji, medicini, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi – porijeklom iz Republike Hrvatske. Takav se do sada skladištio u Zagrebu, u sklopu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) te Institutu Ruđer Bošković (IRB).
A da će Vlada promjeniti mišljenje i odustati od Čerkezovca teško je povjerovati. Projekt izgradnje je u tijeku i do 2023., najkasnije do 2025. radioaktivni otpad trebao bi biti uskladišten u bivšoj vojarni. Iz Fonda već mjesecima smiruju situaciju. Kažu, ova vrsta otpada ne može ugroziti izvore vode.
“Sav otpad će biti u krutom formatu, obrađen i stabiliziran prema najboljim praksama u jednom od pogona za obradu radioaktivnog otpada u inozemstvu. Otpad koji se odlaže ne smije i neće biti u tekućem niti plinovitom stanju”, stoji u njihovom pojašnjenju, a još i navode da su u svijetu poznate lokacije gdje poljoprivreda i odlaganje radioaktivnog otpada idu skupa pa navode za primjer pokrajinu Champagne u Francuskoj.
Prema bi mnogi razorni petrinjski potres uzeli kao argument “protiv”, kad smo poslali upit Fondu za financiranje razgradnje NEK, spremno su odgovorili o štetama na Čerkezovcu. Kao da im je stigla potvrda da je Čerkezovac otporan.
“Prema očekivanjima, potresi u zadnja dva dana od 5,0 i 6,2 po Richteru s epicentrom kod Petrinje koji su se osjetili u cijeloj Hrvatskoj, a i šire nisu ostavili nikakvih posljedica na skladištima, a niti popratnim objektima na lokaciji“, poručili su.
Dostavili su nam i fotografije te priloženi video-zapis koji to potvrđuje, a još su i naglasili da “obzirom na svrhu i tip građevine u koji spada skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada takav objekt se gradi s povećanim faktorom sigurnosti, što znači da može izdržati i potres veće magnitude od očekivanog.”
