Bartulica upozorava: Hrvatska se obvezala kao jamac za potencijalne gubitke operacija Europske investicijske banke

Foto: Cropix

Stephen Nikola Bartulica govorio je u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta o Konačnom prijedlogu Zakona o potvrđivanju sporazuma o doprinosu između Europske Insvesticijske Banke i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na COVID-19.

Bartulica je poručio kako je EIB financijska institucija koja provodi politiku Europske komisije, a financiraju sve zemlje članice te da se u Sporazumu navodi da maksimalna potencijalna obveza Republike Hrvatske iznosi 106.745.000 milijuna eura.

“Sutra bi trebali glasovati o Zakonu gdje Hrvatska preuzima određene rizike i obveze, a ne znamo u biti koliko će to koštati porezne obveznike pa se postavlja odmah pitanje da li će se ponovno o tome raspravljati, ako u međuvremenu naše obveze budu porasle?” zapitao se zastupnik Domovinskog pokreta.

Postavlja se osnovno pitanje da li je sve ovo u interesu hrvatskih građana, odnosno poreznih obveznika?

 Bartulica tvrdi da je nesporno da je pandemija Covid-19 izazvala krizu bez presedana i da političari žele ublažiti štetu koja je izazvana nametnutim izvanrednim mjerama.

“Nije tajna da su naši poduzetnici izuzetno nezadovoljni s aktualnim stanjem ovdje u Hrvatskoj te mnogi govore da se neće oporaviti od mjera koje je naš stožer nametnuo. Mali i srednji poduzetnici primjerice, u kontaktu sam s njima i Udrugom glas poduzetnika,  čekaju 5 mjeseci za odgovor od HBOR-a u svezi kredita za likvidnost. Zašto to čekanje? Jesu li ljudi u ministarstvu financija svjesni da ta poduzeća ne mogu čekati mjesecima? Očito u javnom sektoru imamo jednu stvarnost, jedna pravila, a u privatnom druga”, poručio je Bartulica.



Zastupnik Bartulica kaže kako nemaju veliko povjerenje u institucije poput EIB, koje nažalost, u svom radu imaju popriličan broj korupcijskih afera.

“Građani moraju znati da korupcija nije samo veliki problem u Hrvatskoj, nego postoji i na europskoj razini. Kao i u Hrvatskoj, oni koji su dobro umreženi s političkim strukturama, ili kao u slučaju njemačkog giganta Volkswagen, mogu platiti vojsku lobista, imat će najveću korist od ovakvih financijskih institucija. Ovdje treba naglasiti da se RH obvezala kao jamac za potencijalne gubitke EIB-ovih operacija u sklopu Fonda kao i za sve kreditne, tržišne i druge rizike koji će biti preuzeti od strane Fonda”, komentirao je Bartulica pa dodao kako o slučajevima poput Janafa, vjetroelektrana i drugih, možemo svakim danom čitati i informirati se, ali o korupciji na europskoj razini se gotovo nikad ne čuje ništa.

“Te institucije su udaljene od nas i ljudi koji ih vode su potpuno nepoznati hrvatskoj javnosti. Ali donose odluke u naše ime i te odluke mogu izazvati više štete nego dobra. Je li vlada sasvim zadovoljna s internim mehanizmima i propisima EIB koji služe za sprječavanje korupcije? Zašto, primjerice, Europski revizorski sud nema ingerencije na poslovanje EIB-a? Ima li vlada stav o tome?” upitao je Bartulica.

 Svi planovi doneseni u Bruxellesu ne znače prosperitet Hrvatskoj

 Bartulica smatra da koliko god su naše javne financije netransparentne, ipak su podložne reviziji svake godine, dok s druge strane, EIB ima ogroman prostor diskrecije i, de facto, sam sebe kontrolira.  Kako kaže rezolucije Europskog parlamenta koje osuđuju slučajeve korupcije su dobrodošle, no nemaju pravnu snagu, a niti ne postoji zakon na europskoj razini koji regulira rad ove institucije pa se postavlja pitanje zašto je to tako?

“Od milijardi EU sredstava koje su Hrvatskoj na raspolaganju, veliko je pitanje koliko će se na kraju apsorbirati i za koje projekte. To ne znamo. Međutim, sigurno jest da će Hrvatska morati uplatiti za sve ove planove. Zapravo, i tu se sasvim točno ne zna iznos jer se u Sporazumu govori o potencijalnim obvezama koje nisu male.  Možemo samo nagađati, ali pritisak na EIB će biti ogroman da financira razne projekte, pogotovo od strane Italije, Španjolske i druge teško pogođene zemlje. Italija će zasigurno tražiti da se EU „iskupi“ nakon što nije pokazala solidarnost na početku koronakrize. Predsjednica komisije Von der Leyen se čak javno ispričala toj zemlji”, zabrinut je Bartulica.

Bartulicu zanima tko će na kraju pratiti ishode svih budućih odluka EIB? Kako će Hrvatski građani znati da li je ovaj Fond uspio ispuniti svoju svrhu? Hoće li ministarstvo financija napraviti temeljnu analizu toga? Ako budu porasle naše obaveze, hoće li ovaj Sabor ponovno o tome odlučivati?

“Ovo govorim jer iskustvo pokazuje da za Hrvatsku svi planovi doneseni u Bruxellesu nužno ne znače da će naša zemlja prosperirati. Imamo manje od 4 milijuna stanovnika s trendom daljnjeg pada. Naša famozna „stabilnost“ nas je dovela do toga da  školujemo naše ljude da bi odlazili u druge europske zemlje i tako se možemo „hvaliti“ novom dijasporom. Oni s pravom ne žele biti dio ovog klijentelističkog modela upravljanja koji se nikako ne mijenja” mišljenja je Bartulica.

Korupcija postoji od lokalne razine općine i grada pa sve do Bruxellesa i europskih institucija

“Poštovani zastupnice i zastupnici, Domovinski Pokret smatra da treba ovakvim sporazumima posvetiti više pažnje jer nas izlažu velikim financijskim obvezama na duži rok, a mehanizmi kontrole trošenja tih sredstava vrlo su slabi. Korupcija postoji od lokalne razine općine i grada pa sve do Bruxellesa i europskih institucija. To što neka institucija ima registriranu adresu u Luksemburgu ne znači da je imuna na pritiske i političku korupciju. Upravo suprotno, što su udaljeniji od običnih građana, to su u većoj mjeri u napasti da zloupotrebe svoje ovlasti, iskustvo to bezbroj puta to potvrđuje”, zaključio je Bartulica.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI