Ova godina je važno razdoblje za bilateralne odnose između Republike Hrvatske i Republike Azerbajdžana. U siječnju smo obilježili 25. godišnjicu uspostave međusobnih diplomatskih odnosa. Danas to možda ne izgleda dovoljno dugo, ali to je važno za generacije stotinu godina unaprijed.
Drugi važan datum bez sumnje je bio 28. svibnja – azerbajdžanski Dan Republike. Planirali smo diplomatski prijam i neka druga događanja kako bismo proslavili 102. godišnjicu Republike Azerbajdžan, a zbog COVID-19 sve je otkazano. Također, ove se godine trebao održati sljedeći sastanak Zajedničkih međuvladinih komisija naših dviju zemalja; međutim, pandemija coronavirusa COVID-19 promijenila je ne samo naše planove, već i način života.
Tradicionalno, diplomacija je povezana s ceremonijalnom funkcijom poput protokola, predstavljanja i posjeta. Kao rezultat pandemije, okolnosti su onemogućile vršenje dužnosti na tradicionalan način.
Očito je kako će 2020. biti zabilježena u međunarodnim odnosima i povijesnim knjigama. U doba coronavirusa nova informatička i telekomunikacijska tehnologija ima veliki utjecaj na diplomatsku praksu. Komunikacija diplomata slanjem e-mailova, putem Twittera, Facebooka, messengera, nadograđena je na video i tele-konferencije i slično. I svi smo postali tehnološki malo napredniji.
Danas je dužnost zaštite povećala značenje diplomacije. Uz rastuću mobilnost ljudi, turizam i migracije, prirodne katastrofe, epidemije pokreću pitanja zaštite. Veleposlanstva i konzulati širom svijeta sada se moraju baviti pitanjima građana, zaustavljenim u repatrijacijama u stranim zemljama.
U svezi toga, želim spomenuti snažne i učinkovite napore hrvatske Vlade u borbi s pandemijom i njezinim učincima na gospodarstvo. Pravovremene odluke omogućile su zaustavljanje većeg širenja virusa i spašavanje života. Gospodarske mjere koje provode vlasti pomogle su očuvati radna mjesta i smanjiti negativne učinke. Zahvaljujući svemu tome, Hrvatska, u usporedbi s ostalim europskim državama, na vrhu je liste država, koje su se uspješno suočile s COVID-19. Hrvatsku borbu s coronavirusom spominju i stručnjaci sa Sveučilišta Oxford.
Treba spomenuti kako je u vrijeme kada se Hrvatska borila protiv coronavirusa, 22. ožujka Zagreb doživio potres, najjači u 140 godina. Bio sam tužan kad sam čuo o ljudskim gubicima i razaranjima. To je stvorilo paradoksalnu situaciju – dok je epidemiološka situacija zahtijevala izolaciju i ostanak kod kuće, podrhtavanja su prisiljavala ljude da napuste domove. I opet zasluga Vlade, što se nisu prepustili panici koja bi mogla otežati situaciju.
Danas primjećujemo smanjenje pandemije. Ponovno možemo vidjeti turiste kako hodaju ulicama. Hrvatska je povijesno bila jedno od poznatih turističkih odredišta, i to ne samo za europljane. Gradovi poput Dubrovnika, Splita i malih ugodnih sela na obali uvijek privlače poznavatelje sunca i dobre hrane. Varaždin, uz kulturna događanja i festivale, također spada među top turističke destinacije.
Život se polako vraća u normalni ritam. Trgovine i lokalne tvrtke ponovno su otvorene. Restorani i kafići počinju okupljati ljude.
Neka mala podrhtavanja povremeno nas ipak podsjećaju kako živimo u krhkom svijetu i da se život može promijeniti u nekoliko sekundi. Mi znamo reći – ako želite nasmijati Boga, recite mu o svojim planovima. Nadajmo se kako će se ova pandemija uskoro završiti i da će oporavak biti što brži i lakši.
Autor teksta: Nj. E. Fakhraddin Gurbanov, veleposlanik Republike Azerbajdžana u Republici Hrvatskoj