Arhitekti o Zakonu o obnovi: Mijenjat će se jer građani nisu više šutljivi, a vlast će morati poslušati

Foto: Cropix

Kako su se u izradu Zakona o obnovi nakon potresa svojim prijedlozima i sugestijama aktivno uključile i razne stručne institucije te udruženja, mišljenje o Zakonu dali su i stručnjaci.

“Svima je jasno kako je dobro da je usvojenim zakonom definirano koliko će država, Grad i sami vlasnici oštećenih zgrada u financijskom smislu sudjelovati u samoj obnovi. No u zakonu nedostaju dvije ključne stvari koje će se s vremenom vjerojatno u njega morati naknadno unositi. Prva se odnosi na paralelni zakonski sustav provedbe obnove i što se tiče dokumentacije i što se tiče sustava građenja i nadzora, što uvodi pravnu nesigurnost jer, dok u Zakonu o obnovi piše jedno, u Zakonu u gradnji piše nešto sasvim drukčije.

Drugi dio priče vezan je uz to što je ovdje riječ samo o konstruktivnoj obnovi za najveći dio slučajeva, a to će sasvim sigurno dovesti do daljnjih troškova i daljnjih rekonstrukcija na zgradama koji ovim zakonom nisu propisani, a neophodni su za uporabljivost samih zgrada. Naime, svaka konstruktivna obnova može napraviti i neka dodatna oštećenja, a sad nikome nije jasno kako će se, dođe li do toga, to regulirati jer toga u ovom zakonu nema”, kazao je Večernjem listu predsjednik Društva arhitekata Zagreba dipl. ing. arh. Tihomil Matković. Nadalje, istaknuo je, treba osobito paziti kada budu donošeni programi mjera jer će se njima regulirati detalji.

“Cijenimo to što se djelomično usvojilo naše stavove i što se konačno krenulo cijeniti stručna mišljenja i savjete te se nadamo i daljnjoj suradnji vezano uz prostor i građenje”, dodao je Matković.

Na zakon se osvrnuo i i prof. dr. sc. Josip Galić s Katedre za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta.



“Ovaj zakon više doživljavam kao interventni zakon u kojem je država pokazala dobru volju, izašla u susret, u smislu “dat ćemo novac”, i pritom je bila široke ruke. I na neki je način to – to. Ali to nije rješenje jer kod većine zgrada to neće zaživjeti”, kaže Galić, objašnjavajući da je zakon dobar kad je riječ o obiteljskim kućama i zgradama koje su jako oštećene, ali ne i u slučajevima manjih oštećenja jer ljudi tad neće moći povući novac, kao i oni koji žive u stambenim zgradama u kojima ima više stanara, a samim tim je i više interesa. Usto, neki su već počeli sami obnavljati i oni neće imati ništa od zakona. Znači, zakon omogućava puno novca, ali pitanje je tko će ga moći koristiti. Galić napominje da bi građani tim zahvatima morali dobiti dodatnu vrijednost te da svaki zakon može biti dobar ili loš, ali da je sve u primjeni.

“Ako se Grad i struka uključe u obnovu, u smislu strategije i vizije grada, pa se cijela priča proširi i napravi modernizacija, to bi moglo biti dobro. Ako pak sve ostane samo na zakonu koji je država donijela, a svi ostali se povuku ili budu čekali neku svoju sitnu korist, od svega toga onda neće biti ništa. Uvijek sam govorio da se zakon, kakav god, mora usvojiti zbog ljudi, jer neki su posve ostali bez doma, drugima su stanovi i kuće jako oštećeni. I zato se mora pomoći. Ali za nekoliko mjeseci ili godinu dana ovaj će zakon vjerojatno doživjeti izmjene jer građani nisu više šutljivi. Ljudi će sami predlagati i tražiti neke stvari, a vlast će morati poslušati. Usto, moramo vidjeti što mi zapravo želimo sa Zagrebom, s centrom grada. Ako je cilj samo konstrukcijski pojačati zgrade, to je loše. Ali ako imamo još i neki veći, bolji cilj, onda to može biti dobro”, kazao je Galić dodajući da treba angažirati dobre stručnjake pa za godinu dana napraviti strategiju i reći – evo, ovako želimo da nam Zagreb izgleda, piše N1.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI