Hrvatska ima velikih problema sa zbrinjavanjem otpada, a broj ilegalnih odlagališta raste, pa je upitno hoće li upravo uveden nova pravila o povratnoj ambalaži i naplati vrećica, unatoč tome što su nešto rigoroznija, biti dovoljna.
No, s obzirom na posljednje podatke o implementaciji Direktive o jednokratnoj plastici u Europskoj uniji, gotovo sigurno neće. Naime, Hrvatska je po učinkovitosti zbrinjavanja i provedbe odrednica te Direktive svrstana među donjih 30 posto država članica EU, a razlog tome podjednako su razne zakonske “rupe” u vezi s tom problematikom, kao i nedosljedna praksa.
S idućom godinom proširuje se sustav povratne naknade kojim će se potaknuti prikupljanje veće količine ambalaže. Osim toga bi se ubuduće naplaćivale i plastične vrećice najmanje težine, koje su dosad u trgovinama bile besplatne. Potonja mjera sigurno će imati utjecaj na džepove potrošača, a još uvijek je teško reći hoće li za posljedicu imati i čišći okoliš.
U organizaciji Zelena akcija koja okuplja najdjelotvornije i najmjerodavnije aktivističke snage za zaštitu prirode i okoliša u Hrvatskoj, smatraju da problem slabih rezultata u provedbi EU-direktive potječe već od niske razine političke ambicije.
Kritički je spram državne politike zbrinjavanja plastičnog otpada nastrojena i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, koja je već lani, kad se dosta izvještavalo o pojedinostima EU-direktive o jednokratnoj plastici koja je u primjenu uvedena tijekom ljeta prošle godine, upozoravala na činjenicu da RH kasni s implementacijom.
“Hrvatska je po običaju zakasnila s prijenosom propisa u nacionalno zakonodavstvo. Europska komisija je očekivano pokrenula postupak povrede prava, za koji se nadam da neće rezultirati kaznama,” alarmirala je hrvatska europarlamentarka.
Tada je izjavila: “Nisam iznenađena što smo u klubu zemalja, mahom istočnih, koje se nisu iskazale po ovom pitanju. No to je paradoksalno, obzirom da smo zemlja koja uvelike ovisi o turizmu i monetizaciji prirodnih ljepota i čistog okoliša.”
“Nadalje, Hrvatska je među državama-članicama koje nisu postavile nacionalni cilj smanjenja potrošnje, a bez ciljeva je teško postaviti odgovarajuću strategiju i donijeti mjere”, zaključila je Borzan za Deutsche Welle.