Hrvatska raste, ali ne teku med i mlijeko! NEMA OPORAVKA BEZ KLJUČNIH REFORMI: Prognoze su dobre zbog jedne stvari

Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL

Rejting agencija Standard & Poor’s (S&P) potvrdila je svoju dosadašnju ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske, istakavši kako će snažan ovogodišnji oporavak turizma biti jedan od glavnih pokretača gospodarskog rasta u ovoj godini.

Hrvatska u ovoj godini, stoji u izvješću koje je S&P objavio krajem prošlog tjedna, može računati na stopu gospodarskog rasta od 6,5 posto. Ranije su u toj bonitetnoj kući očekivali da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini porasti pet posto.

Osim ubrzanog oporavka od koronakrize, Hrvatska je kod S&P-ja uspjela sačuvati rejting i zbog ubrzanja priprema za ulazak u eurozonu, što će se, poručuju u toj rejting agenciji, pozitivno odraziti na hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Stoga su Hrvatskoj ostavili rejting BBB- sa stabilnim izgledima.


Takav rejting tek je za korak iznad špekulativnog rejtinga, odnosno nalazi se pri samom dnu investicijskog rejtinga. Ipak, u Vladi mogu biti zadovoljni ocjenom S&P-ja jer ona pokazuje da je država u stanju podmirivati svoje obveze i da, u načelu, ne treba strahovati od rasta troškova zaduživanja. Samim građanima on je poruka da im se u financijskom smislu za sada ništa ne bi trebalo značajnije promijeniti – ni na bolje ni na gore.

„Ovakav rejting potvrda je postojećeg stanja i prognoza dobrih izgleda, posebno s obzirom na očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu. U S&P-ju, naime, ocjenjuju da Hrvatska ima dobre izglede ako uđe u eurozonu“, pojašnjava za Dnevno.hr ekonomski analitičar Damir Novotny.



Unatoč tome, u Banskim dvorima nemaju razloga za slavlje. Hrvatski kreditni rejting, naime, i dalje spada među najslabije unutar EU-kluba. Osim kod S&P-ja, Hrvatska i kod druge dvije vodeće svjetske agencije ima rejting koji ulagačima govori da se radi o zemlji umjerenog rizika. Tako kod rejting agencije Fitch također imamo rejting BBB-, kao i kod S&P-ja, dok kod bonitetne kuće Moody’s imamo rejting Ba1, koji nas i dalje svrstava u nižu, špekulativnu kategoriju. Ipak, kod sve tri rejting agencije imamo stabilne izglede.

U S&P-jevu izvješću jasno kažu da će daljnje kretanje hrvatskog rejtinga ovisiti o provedbi reformi i dovođenju u red stanja u državnoj blagajni koju je koronakriza opustošila. Od Hrvatske se očekuje da bolje iskoristi i ogroman novac koji joj je EU stavila na raspolaganje, kao i da privuče ulaganja. Stoga i u sljedećoj godini očekuju veliku stopu rasta hrvatskoga gospodarstva, pet posto.
Upozoravaju i da smanjenje proračunskog manjka i javnoga duga neće biti lak posao, iako vjeruju da će država dati sve od sebe da sreže i minus u državnoj blagajni i smanji udio javnoga duga u bruto domaćem proizvodu (BDP). Tako očekuju da će proračunski manjak u ovoj godini pasti s prošlogodišnjih 7,4 posto BDP-a na 3,5 posto BDP-a, a u 2022. godini bi se trebao dodatno smanjiti na 2,5 posto BDP-a, što bi već bilo unutar kriterija iz Maastrichta, koji su uvjet za ulazak u eurozonu.

No, proces smanjenja javnoga duga ići će znatno sporije, s obzirom na to da je i Hrvatska u jeku koronakrize znatno povećala dug države. Povratak udjela javnoga duga u BDP-u na razinu prije koronakrize izgledno je tek sredinom desetljeća, ocjenjuje se u izvješću.

Za svaki slučaj, u S&P-ju su razvili i alternativni, negativni scenarij koji bi, ako se obistini, mogao rezultirati rušenjem kreditnog rejtinga. Riječ je, upozoravaju u S&P-ju, o mogućnosti da gospodarski rast bude slabiji od očekivanog, kao i da se novac iz fondova EU slabije iskoristi, ali i da se uspori proces cijepljenja stanovništva, što bi, upozoravaju u toj rejting agenciji, predstavljalo rizik za uslužni sektor.

Ističu i kako ulazak u eurozonu ne ovisi samo o stanju gospodarstva, nego i o političkoj odluci zemalja članica. Što se samog članstva Hrvatske u zoni eura tiče, u S&P-ju ne dvoje da bi Hrvatska od toga imala znatne koristi.

Među tim koristima ekonomisti posebno ističu očekivani pad kamatnih stopa. To se, kaže Novotny, odnosi na nove kredite, one koje će građani i tvrtke uzimati nakon pristupanja zoni eura, kao i na postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom. Iako se u narednom razdoblju očekuje rast kamata i u eurozoni, one će i dalje biti znatno niže od kamata kakve su sada u Hrvatskoj, što znači da bi se s vremenom kamate u Hrvatskoj, zaključuje Novotny, mogle znatno smanjiti, pa čak i prepoloviti. Uz to, i država će se zaduživati povoljnije nego sada, što će smanjiti teret otplate državnih zaduženja, kojeg snose porezni obveznici.

Do svega toga je, međutim, još prilično dug put. Hrvatska najprije mora poraditi na jačanju svoga gospodarstva koje je koronakriza bacila na koljena, a za to su potrebne opsežne reforme i bolje korištenje novca iz fondova EU. Ti će procesi ići ruku pod ruku s pripremama za uvođenje eura. O svemu tome će, u konačnici, ovisiti i razina životnog standarda u Hrvatskoj.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI